Imunoterapija je istodobno i toksična pa se kod pojedinih bolesnika javljaju i ozbiljne nuspojave opasne po život. Riječ je o oslobađanju tzv. citokina, koji može izazvati dramatične promjene poput visoke temperature i pada krvnog tlaka

 

Objava senzacionalnih rezultata nove imunoterapije u liječenju raka krvi američkog onkologa Stanleya Riddella izazvala je veliki interes svjetske javnosti zbog mogućnosti koje otvara u liječenju hematoloških tumora, no stručnjaci ističu kako je do svakodnevne primjene terapije genetski promijenjenim T-stanicama u tih pacijenata još dug put.

Riddell, imunolog i onkolog iz Centra za istraživanje raka u Seattleu, na godišnjem je skupu Američkog saveza za unapređenje znanosti (AAAS) u Washingtonu s kolegama podijelo "rezultate bez presedana" u borbi protiv raka krvi terapijom genetski promijenjenim T-stanicama.

Washington Post piše, međutim, kako je prerano misliti da se radi o revoluciji u liječenju raka. Ističu da je uzorak relativno malen, a studija Riddella i njegovih kolega još nije objavljena, što znači da je nisu vidjeli znanstvenici koji u njoj nisu sudjelovali.

Također upozoravaju da je sedmero pacijenata iskusilo tešku reakciju imunosnog sustava i završilo na intenzivnoj njezi, a dvoje je i umrlo. Ti su rizici najveća prepreka koju imunoterapija mora prevladati. Riddell se nada da bi se to moglo postići snižavanjem doza, ali čak i u tom slučaju još je daleko do toga da se može proglasiti lijekom za rak. Dosad je terapija samo bila korštena za rak krvi, ne i za solidne tumore, navodi Washington post.

Pročelnik Zavoda za hematologiju Klinike za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb Damir Nemet slaže se da je do primjene T-limfocita u svakodnevnoj terapiji kod pacijenata s hematološkim tumorima još dalek put, no ističe kako se radi o sjajnom napretku koji se pokazao vrlo efikasnim, pa vjeruje da će sigurno imati važan utjecaj na liječenje tih bolesnika u budućnosti.

"Prednost je velika jer se radi o ciljanoj terapiji koja pogađa tumorske stanice. Zasad se rade testiranja na malim grupama bolesnika u posljednjem stadiju bolesti, obuhvaćenih kliničkim ispitivanjima, koji su rezistentni na druge lijekove, pa to što terapija čak i na njih djeluje predstavlja zaista spektakularne rezultate", kaže Nemet.

No, terapija je istodobno i toksična pa se kod pojedinih bolesnika javljaju i ozbiljne nuspojave opasne po život. Riječ je o oslobađanju tzv. citokina, koji može izazvati dramatične promjene poput visoke temperature i pada krvnog tlaka, te sindromu lize tumora, koji nastaje uslijed raspada tumorskih stanica. Stoga se sada radi na tome da se te nuspojave spriječe drugim lijekovima, napominje Nemet.

Ističe kako se liječenje T-limfocitima zasad primjenjuje kod tumora krvi, poput leukemije, limfoma i mijeloma, jer su tumorske stanice "dostupnije" nego kod solidnih tumora, kao što su primjerice rak dojke i rak debelog crijeva, kod kojih se tumorske stanice nalaze u tkivu.

Riddell i njegove kolege godinama rade na imunoterapiji. Dok kemoterapije izravno napadaju tumore i kancerogene stanice i usput uzrokuju znantnu štetu na okolnim zdravim stanicama, imunoterapijom se pokušava postići da se imunosni sustav sam bori protiv stanica raka, kao što se bori s bakterijama i virusima. 

Stanice raka se prilagođavaju ili skrivaju od imunosnog sustava pa znanstvenici moraju pronaći način kako da potaknu sustav na djelovanje i u takvim okolnostima.

Riddell tvrdi da njegova terapija T-stanicama (vrsta limfocita) postiže odlične rezultate. U procesu liječnici pacijentima uzimaju T-stanice pa ih genetski modificiraju i potom ih vraćaju s posebnom zadaćom da napadaju stanice raka. Potom tim stanicama dopuštaju da se multipliciraju, što imunosnom sustavu daje "super-naboj" za borbu s rakom. U teoriji, te bi stanice trebale nastaviti štititi tijelo od kancerogene invazije dugo nakon početnog tretmana.

Podaci koje Riddell iznosi su impresivni, pa je tako u jednoj studiji terapija navodno eliminirala sve simptome kod 33 od 35 pacijenata s akutnom limfoblastičnom leukemijom.

Više od pola bolesnika s limfomom (od 40 koliko ih je sudjelovalo u studiji) ušlo je u potpunu remisiju, odnosno nestali su im simptomi bolesti. Svi ti pacijenti bili su terminalno bolesni.

Čak niti uzbuđeni znanstvenici koji su sudjelovali u studiji ne misle da su našli lijek za rak. Oni se nadaju da će se imunoterapija uvrstiti među standardne metode liječenja raka, uz bok kemoterapiji, zračenju i kirurgiji. 

Kao i kod kemoterapije i radioterapije, imunosna terapija neće spasiti sve, rekao je Riddell, ali mislim da se time imunoterapija konačno uvrstila među stupove liječenja raka.

Hina

Objavljeno: 18.02.2016