VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Pas laje, karavana prolazi

Malo po malo na hrvatsko tržište rada stiže generacija Z koja bi ozbiljno mogla promijeniti dosadašnje pristupe i načine rada. Tako su ovih dana osvanuli rezultati najdetaljnijeg istraživanje o navikama, stavovima i prioritetima u poslovnom okruženju naše domaće generacije Z

Gen Z osoba, ilustracija.

 

Prije dvije godine napisala sam: 'Generacija Z, ovi popularno zvani 'zoomeri', potpuno su novi 'klinci', rođeni između 1995. i 2012. s najvažnijim obilježjem - 'mobitelom u ruci'. Oni su prva generacija koja ni ne zna za drukčiji svijet od informatičkog. Kompjutori, mobiteli, društvene mreže i komunikacija porukama njima su samorazumljivi, gotovo u rangu s majčinim mlijekom. Samostalniji su i otvoreni, inkluzivni i tolerantni prema razlikama, ali jednako tako i vrlo nezavisni i kompetitivni, suprotstavljeni njihovim roditeljima milenijalcima (generaciji Y).'

I tako malo po malo na hrvatsko tržište rada stiže generacija Z koja bi ozbiljno mogla promijeniti dosadašnje pristupe i načine rada. Tako su ovih dana osvanuli rezultati najdetaljnijeg istraživanje o navikama, stavovima i prioritetima u poslovnom okruženju naše domaće generacije Z.

Istraživanje je pokazalo da su samopouzdani i svjesni onoga što znaju, žele posao u društveno odgovornim tvrtkama koje pružaju fleksibilnost, autonomiju i ravnotežu između poslovnog i privatnog života, zahtijevaju transparentnost, spremni su ulagati u osobni razvoj, važna im je podrška i timski rad, rade da bi živjeli, a vrijeme smatraju dragocjenom valutom. Zadovoljni i lojalni zaposlenici, timski rad i edukacija, kompanija koja je fokusirana na njihov razvoj - to su najvažniji kriteriji po kojima pripadnici ove prve digital-native generacije Z  (iliti ovih 'digitalnih pridošlica'), u Hrvatskoj biraju kompanije u kojima će raditi. Unatoč tome što ih se doživljava kao generaciju fokusiranu na sebe ('me generation'), ovo istraživanje pokazuje da generacija Z vidi zajednicu i kvalitetne odnose kao temeljne vrijednosti, pokazujući pri tome zavidnu razinu zrelosti.

‘Osnovne potrebe poput plaće i sigurnosti zadovoljene su zbog povoljne situacije na tržištu rada. Zato generacija Z inzistira na potrebama višeg reda: žele posao na kojem mogu razvijati svoje potencijale, posao na kojem ih cijene, na kojem vide smisao onog što rade te da mogu ostvariti dobru ravnotežu između posla i slobodnog vremena', tumači psiholog, prof. dr. sc. Zvonimir Galić.

Podsjetilo me to na prvo i za sada jedino istraživanje o 'zapošljivosti nezaposlenih osoba s invaliditetom' u Lijepoj našoj, koje je, pod kapom UNDP-a, osmislila i provela entuzijastična ekipica, među kojima sam, eto, i ja bila.

Prošlo je od tada petnaest godina. Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom u RH se povećao i u apsolutnom i u relativnom iznosu, dok je ukupan broj nezaposlenih u velikom padu. Brojke puno toga govore, a iza svake od njih krije se puno toga neizgovorenog, a potrebitog.

Gdje se danas osobe s invaliditetom, pa i one generacije Z, vide na prvoj hrvatskoj Mapi poslova i vještina budućnosti, napravljenoj i objavljenoj u nas 2021. godine, a prošli mjesec ažurirane i dorađene vjestinebuducnosti.a1.hr? Kakva su njihova očekivanja? Kako se u svemu ovome snalaze? Pita li ih to uopće netko?  A možda bi se i same to trebale zapitati!?

Ili je opet problem što je 'budućnost došla prije nego što smo bili za nju spremni', kao što reče američki biznismen Arnold Glasgow.

I tako iznova 'pas laje, a karavana prolazi'...

 

Višnja Majsec Sobota

Objavljeno: 16.06.2023

 

Povezane vijesti

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA 'Ostavimo stvari boljima nego što smo ih našli'

U Lijepoj našoj, pod motom ‘Ostavimo stvari boljima nego što smo ih našli’, od 2019. godine Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju (CroAI) postoji, svojim djelovanjem nastojeći ‘pozicionirati Hrvatsku kao zemlju jedinstvenih prilika za razvoj umjetne inteligencije'

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Anksioznost i još k tome ekološka

Klimatske promjene sami zaustaviti ne možemo. Povišenu razinu stresa i frustracije, napade panike, opsesivne misli, nesanicu, gubitak apetita..., osjeća sve veći broj ljudi, a osobito djeca i mladi

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA I psihologe i psihijatre hapse, zar ne?

I dok se mi nadrealnim netemama cijena svinjske lopatice i carskog mesa bavimo, u našem i ne baš tako dalekom susjedstvu surova realnost i naturalizam Zolina tipa 'delikt stručnog mišljenja' nameće, pokazujući iznova onu najtamniju i najvulgarniju stranu (ne)ljudske, 'psihuške' prirode

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Imaju li psiholozi rendgenske oči?

'Sve sretne obitelji nalik su jedna drugoj, svaka nesretna obitelj nesretna je na svoj način', rečenica je kojom počinje 'Ana Karenjina', glasoviti roman Lava Nikolajeviča Tolstoja napisan još krajem 19. stoljeća

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Dobre vijesti - je li moguće?

U zadnje vrijeme, jedan od naših vodećih portala, 'deset dobrih vijesti tjedna' nedjeljom objavljuje i to baš onaj koji je većma lošim, a bome i opakim vijestima gotovo pa i zatrovan bio. Za pohvalu svaku pa i više od toga

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Europska godina vještina 2023.

Hoćemo li se prisjetiti i na ovim prostorima do sada (i za sada) jedne jedine URIHO-ve Virtualne radionice, otvorene još 2011. godine, koja je svoje korisnike, nezaposlene osobe s invaliditetom, vrlo uspješno pripremala za digitalna vremena i tržište rada?