VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Anksioznost i još k tome ekološka

Klimatske promjene sami zaustaviti ne možemo. Povišenu razinu stresa i frustracije, napade panike, opsesivne misli, nesanicu, gubitak apetita..., osjeća sve veći broj ljudi, a osobito djeca i mladi

Zemlja, ilustracija

 

Prošli tjedan obilježen Dan planeta ove nam jedine Zemlje.

Izvješća UN-a pokazala kako je stanje našeg planeta gore nego što i zamisliti možemo, a iz dana u dan sve gore i gore biva.

Kod nekih ljudi već sama pomisao na posljedice ovih informacija nelagodu, napetost, strah i tjeskobu stvaraju što ekološkom anksioznošću zovemo. Ovo stanje povećane zabrinutosti o mogućim ekološkim katastrofama istovremeni osjećaj nemoći pobuđuje, jer klimatske promjene sami zaustaviti ne možemo.

Povišenu razinu stresa i frustracije, napade panike, opsesivne misli, nesanicu, gubitak apetita..., osjeća sve veći broj ljudi, a osobito djeca i mladi, preplavljeni zabrinjavajućim informacijama o budućnosti planeta i potencijalnoj 'ekološkoj propasti'.

Ako se tužno il' potišteno osjećate dok gledate kako se naša planeta naglo na lošije mijenja, možda patite i od tzv. solastalgije, psihološke poteškoće usko povezane s klimatskim promjenama. Jake kiše, poplave, velike vrućine, urbanizacija, prekomjerna gradnja, erozija zemljišta i još puno toga izravno na čovjekovo raspoloženje utječu pojačavajući stres i tjeskobu, kao i malaksalost i depresivnost 'solastalgija' zvanu. Melankolični su to osjećaji i nostalgija za 'starim dobrim vremenima' dok gledate kako se okruženje mijenja na načine neprihvatljive i vama i ovoj našoj jedinoj Zemlji.  

Klimatska ili ekološka anksioznost postala je već takva briga da je Američko psihološko udruženje 2017. godine objavilo 'Vodič za klimatske promjene' kako bi pomoglo stručnjacima koji se bave mentalnim zdravljem Zemljana.

I zato povazdan valja ponavljati riječi indijanskog poglavice Bika Koji Sjedi, iz plemena Siouxa, izgovorene još u 19. stoljeću: 'Čuvajmo Zemlju i njenu prirodu jer ih nismo naslijedili od svojih djedova i očeva, nego smo ih posudili od svojih potomaka.'

Ponavljati, ali još više djelovati…

Višnja Majsec Sobota

 

Povezane vijesti