Rukovoditeljica Službe za rehabilitaciju URIHO u razgovoru za In-Portal ekskluzivno otkriva što će u području zapošljavanja osoba s invaliditetom donijeti novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji te Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja i zašto je projekt Virtualne radionice proglašen primjerom dobre europske prakse za edukaciju i usavršavanje OSI populacije za tržište rada

S prvim danom 2014. godine stupa na snagu novi  Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Možete li nam reći kakav utjecaj će taj zakon imati na rad zaštitnih radionica, cjelokupno zapošljavanje osoba s invaliditetom i profesionalnu rehabilitaciju?
- Primjena novog Zakona od svih sudionika ovog područja rada s osobama s invaliditetom zahtijevat će dosta promjena. Tijekom 2014. godine, koja predstavlja prijelazno razdoblje za primjenu novog Zakona, trebat će se izvršiti organizacijske i programske prilagodbe. U području zapošljavanja primjena kvotnog sustava proširuje se i na realni sektor. Osim zaštitnih radionica uvode se i tzv. integrativne radionice, za osobe s lakšim oblicima invaliditeta te s manjim poteškoćama u izvršavanju radnih zadataka. Funkcija profesionalne rehabilitacije i funkcija zapošljavanja osoba s invaliditetom na formalnoj razini trebat će se jasnije urediti. Do kraja 2014. godine trebali bi se formirati regionalni centri za profesionalnu rehabilitaciju. Ovo je samo dio onog što je regulirano ovim Zakonom. Tekstovi pravilnika, kojima će preciznije biti regulirani pojedini njegovi dijelovi, za sada nam još nisu poznati. Moramo biti strpljivi i krenuti s prilagodbama koje već sada možemo učiniti. Puno toga ovisi o nama.
Što nam donosi novi Zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja? Kako će se ovaj zakon, prema vašem mišljenju  odraziti na cjelokupno poslovanje ustanove URIHO?
- Prijedlog Teksta Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja imali smo prilike pročitati tek nedavno. Zajednički su ga izradili  Ministarstvo socijalne politike i mladih i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Primjenom ovog Zakona trebale bi se "prevladati dosadašnje poteškoće neujednačenih vještačenja o stupnju invaliditeta“, kako je rečeno u ime predlagatelja. Tekst Zakona je vrlo kratak, a broj potencijalnih promjena je, izgleda, podugačak. Problematika koju bi ovaj Zakon trebao urediti vrlo je kompleksna i osjetljiva. Potrebno je uskladiti kriterije različitih sustava koji su do sada bili uključeni u procjenu invaliditeta što nije ni malo jednostavan posao. Vještačenje invaliditeta vrlo je važan sastavni dio aktivnosti profesionalne rehabilitacije. URIHO u skladu s tim pokušava sugerirati određene prijedloge jer u pripremi teksta Zakona nismo sudjelovali. 

Koje ovlasti će imati Fond  za profesionalnu rehabilitaciju nakon usvajanja Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja  i  kakvu poziciju će URIHO imati u svemu tome?
- Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dobio bi nove nadležnosti, a u skladu s tim došlo bi i do određenih organizacijskih promjena. U okviru Fonda  trebao bi započeti s radom jedinstveni Zavod za rehabilitaciju, vještačenje i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Hoće li doći do kakvih promjena u odnosu na poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom, vidjet ćemo. U ovakvoj financijskoj situaciji u kojoj nam se država nalazi, svašta možemo očekivati. No, svagdje u Europi zaštitne i integrativne radionice dobivaju državne poticaje te potporu lokalne zajednice. Vjerujemo da i u ovome želimo funkcionirati po uzoru na primjere europske dobre prakse.  
Smatrate li da ustanova URIHO ima sve predispozicije da postane Regionalni centar za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom? Bi li se pri tome mijenjao ustroj ili vlasnička struktura Ustanove?
- Kao što sam već rekla, URIHO će, sukladno novom Zakonu, doživjeti organizacijske promjene. To se odnosi i na djelatnost profesionalne rehabilitacije. Koliko će to potencijalno utjecati i na vlasničku strukturu Ustanove, pričekajmo dok bude usvojen konačni tekst Zakona te to pitanje ostavimo onima koji su za to nadležni.
URIHO u području profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom ima najdužu tradiciju u Republici Hrvatskoj. Navest ću samo mali dio onoga što predstavlja izravnu kvalitetu profesionalne rehabilitacije koja se provodi u URIHO-u:
Prije 67 godina –  prvi smo započeli s profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom tijekom kojeg razdoblja je profesionalno rehabilitirano nekoliko tisuća osoba s invaliditetom
Prije 45 godina – prvi smo uveli model stručne prakse za djecu sa smetnjama u razvoju
Prije 35 godina – prvi smo uveli model dvojnih normi za smanjenu radnu učinkovitost osoba s invaliditetom, koji je primijenjen i u ostalim institucijama ovog tipa
Prije 35 godina – prvi smo uveli polivalentni stručni tim za profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom (liječnik, psiholog, defektolog, socijalni radnik, tehnolog) te radno–socijalnu skrb o osobama s invaliditetom

Prije 5 godina – prvi licencirani instruktori koji se bave profesionalnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom 
Prva smo institucija ovog tipa koja je 2009. godine uvela sustav upravljanja kvalitetom prema EN ISO 9001 : 2000.
Naše aktivnosti profesionalne rehabilitacije je Europska mreža politika cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja (ELGPN) 2012. proglasila hrvatskim primjerima dobre prakse.
Petero URIHO-vih stručnjaka je 2012. godine položilo ispite i steklo međunarodno priznati certifikat iz "Qualified Personnel Case Managementa“ te su time postali prvi Case Manageri u profesionalnoj rehabilitaciji u Republici Hrvatskoj.
U ovom trenutku URIHO ima četiri stručna tima koji se bave različitim aspektima i programima profesionalne rehabilitacije u kojima su zastupljene sve profesije koje su potrebne u profesionalnoj rehabilitaciji.
Prosječno radno iskustvo URIHO-vih stručnjaka u području profesionalne rehabilitacije je 15  godina (raspon od dvije do 35 godina).
Sve navedeno su činjenice, naglasila bih, vrlo respektabilne činjenice. Vjerujem da će se kod davanja suglasnosti da pojedina institucija, pa tako i URIHO, postane Regionalni centar za profesionalnu rehabilitaciju nadležna tijela rukovoditi objektivnim i jednoznačnim kriterijima, kako u odnosu na znanja, iskustva i broj stručnih radnika, tako i u odnosu na programe profesionalne rehabilitacije te do sada postignute rezultate. Vidjet ćemo može li netko u području profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom ponuditi nešto kvalitetnije od ovoga.
Koliko je URIHO-v  projekt Virtualnih radionica pripomogao zapošljavanju i profesionalnoj rehabilitaciji osoba s invaliditetom?
- Projekt Virtualne radionice je prvi URIHO-v grant projekt iz područja profesionalne rehabilitacije financiran iz predpristupnih sredstava Europske unije. Na njega su svi s pravom jako ponosni. U potpunosti je u skladu sa člankom 3. nacrta prijedloga novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, a koji, među ostalim, govori o različitim mjerama i aktivnostima profesionalne rehabilitacije. Kao što vam je već poznato, Virtualna radionica novi je program profesionalne rehabilitacije za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u području financija, komercijale i administracije te stjecanje radnog iskustva koje je potrebno za efikasno zapošljavanje u stvarnoj radnoj sredini. Od ukupnog broja korisnika, koji su procijenjeni zapošljivima,  unutar tri mjeseca od završetka profesionalne rehabilitacije, na otvorenom tržištu rada zaposlilo se 62 posto korisnika. Ovaj rezultat u rangu je standarda koje su postavile razvijene zemlje Europske unije koje, za razliku od nas, imaju vrlo nisku stopu nezaposlenosti. Značajan doprinos dobrim rezultatima ovog projekta, koji je jedan od rijetkih koji već nekoliko godina ima punu održivost, dali su i naši partneri Hrvatski zavod za zapošljavanje, Grad Zagreb i Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Možete li nam nešto više reći o dva nova odjela koja su se oformila unutar Službe za rehabilitaciju?
- Desetak godina unazad URIHO se u suradnji sa već spomenutim partnerima izuzetno angažirao na kreiranju i provedbi različitih vrsta programa, projekata i usluga iz područja profesionalne rehabilitacije, a u skladu s važećim propisima iz ovog područja djelovanja. Na taj način su nastala dva nova odjela URIHO-ve Službe za rehabilitaciju – Odjel Radni centar i Odjel Virtualna radionica. I jedan i drugi odjel predstavljaju programe profesionalne rehabilitacije nezaposlenih osoba s invaliditetom za održavanje i usavršavanje radnih i radno-socijalnih vještina i sposobnosti u području zanatsko-industrijskih te administrativno-financijsko-komercijalnih poslova te stjecanje radnog iskustva koje je potrebno za zapošljavanje na tržištu rada. Postignuti rezultati izuzetno su dobri i u rangu su s rezultatima zemalja Europske unije. Od ukupnog broja korisnika u zanatsko-industrijskim zanimanjima, a koji su tijekom profesionalne rehabilitacije procijenjeni zapošljivima u zanimanju, njih  58 posto se uspješno zaposlilo. Od ukupnog broja korisnika u administrativno-financijsko-komercijalnim zanimanjima, unutar tri mjeseca od završetka profesionalne rehabilitacije, zaposlilo se na otvorenom tržištu rada 62 posto korisnika.
Programi ovih odjela, u kojima su uspješno testirani i realizirani različiti dijelovi novog hrvatskog modela profesionalne rehabilitacije koji je u nastajanju, uz ostale URIHO-ve aktivnosti profesionalne rehabilitacije, predstavljaju jako dobar temelj za prerastanje URIHO-a u Regionalni centar za profesionalnu rehabilitaciju.

Razgovarala: Ana Gospočić

Objavljeno: 23.10.2013