Označavanje neke hrane kao potencijalno ‘ovisne’ moglo bi pomoći ljudima da promijene svoju prehranu, rekli su znanstvenici, budući da procjene pokazuju da bi se svaka sedma odrasla osoba i svako osmo dijete moglo 'navući' na industrijski visoko prerađenu hranu (UPF)

 

Istraživači su rekli da bi način na koji neki ljudi konzumiraju hranu bogatu mastima i ugljikohidratima mogao ‘ispuniti kriterije za dijagnozu poremećaja ovisnosti’.

Ponašanja koja zadovoljavaju taj kriterij su, između ostalih, intenzivna žudnja, simptom odvikavanja, manja kontrola nad unosom i nastavak upotrebe unatoč posljedicama poput pretilosti, poremećaja prejedanja, lošijeg fizičkog i mentalnog zdravlja te niže kvalitete života, navode istraživači.

Tim međunarodnih istraživača ukazuje na meta-analizu 281 studije iz 36 različitih zemalja.

Ona pokazuje da se ‘ovisnost o ultraprerađenoj hrani’ javlja kod 14 posto odraslih i 12 posto djece.

Znanstvenici kažu da bi, označivanje neke hrane visokim udjelom ugljikohidrata i masti kao ‘ovisničke’, potencijalno moglo poboljšati zdravlje kroz promjene društvenih i kliničkih politika.

- Postoji konvergentna i dosljedna potpora valjanosti i kliničkoj važnosti ovisnosti o hrani - rekla je Ashley Gearhardt, autorica članka i profesorica psihologije na Sveučilištu Michigan u SAD-u.

- Priznavanjem da određene vrste prerađene hrane imaju svojstva tvari koje stvaraju ovisnost, mogli bismo pomoći u poboljšanju globalnog zdravlja - dodala je.

To bi također potaknulo više istraživanja u tim područjima, napominju autori.

- S obzirom na to koliko je ta hrana rasprostranjena - čini 58 posto kalorija koje se konzumiraju u Sjedinjenim Državama - postoji toliko toga što ne znamo - naglasila je koautorica Alexandra DiFeliceantonio, docentica na Institutu za biomedicinska istraživanja Fralin u SAD-u.

Autori rada, koji je objavio The BMJ, dali su primjer porcije lososa i čokoladice - losos ima omjer ugljikohidrata i masti otprilike 0 prema 1. Nasuprot tome, čokoladica ima omjer ugljikohidrata i masti 1 prema 1, što, čini se, povećava potencijal ovisnosti o hrani.

- Mnogo ultraprerađene hrane ima više razine oba. Ta kombinacija ima drugačiji učinak na mozak - dodala je prof. DiFeliceantonio.

Istraživači iz SAD-a, Brazila i Španjolske ističu da ‘rafinirani ugljikohidrati ili masti izazivaju slične razine izvanstaničnog dopamina u moždanom striatumu kao one koje se vide kod supstanci koje izazivaju ovisnost poput nikotina i alkohola’.

- Na temelju tih bihevioralnih i bioloških paralela, hrana koja sadrži visoku razinu rafiniranih ugljikohidrata ili dodanih masti jak je kandidat za tvar koja izaziva ovisnost - dodaju.

Prehrambeni aditivi također mogu pridonijeti ‘ovisnosti o UPF-ovima’, rekli su.

Iako aditivi, koji se dodaju hrani zbog okusa i kako bi ‘poboljšali osjećaj u ustima’, sami po sebi vjerojatno neće izazvati ovisnost, mogli bi ‘postati snažni pojačivači učinaka kalorija u crijevima’, napisali su.

No, znanstvenici naglašavaju da nema sva hrana potencijal stvaranja ovisnosti.

- Iako je potrebno dodatno pažljivo istraživanje kako bi se utvrdio točan mehanizam kojim ova hrana izaziva reakcije ovisnosti, UPF-ovi s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i masti jasno se vide u obrascima ovisnosti i dovode do štetnih zdravstvenih ishoda - zaključuju istraživači.

- Ultraprerađena hrana s visokim udjelom rafiniranih ugljikohidrata i dodanih masti privlačna je i konzumira se kompulzivno te može izazvati ovisnost - dodaju.

 

Izvor: Hina

Objavljeno: 18.10.2023