Stručnjaci iz regije su istaknuli da je važno što ranije početi liječenje jer multipla skleroza je drugi najčešći uzrok invaliditeta, odmah iza prometnih nesreća

 

U povodu Hrvatskog dana multiple skleroze održan je briefing za novinare na kojem su sudjelovali vodeći stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, te predstavnici bolesnika iz udruge 'MS Tim Hrvatska'.

Stručnjaci iz regije su istaknuli da je važno što ranije početi liječenje jer multipla skleroza je drugi najčešći uzrok invaliditeta, odmah iza prometnih nesreća. Novinarima su predstavljene najnovije znanstvene spoznaje te se upozorilo na tzv. tinjajuće lezije (engl. smouldering) na mozgu koje mogu pogoršati multiplu sklerozu i tijek bolesti.

Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava, zahvaća mozak i kralježničnu moždinu, a zbog širokog spektra simptoma te različitih karakteristika kod svakog bolesnika s pravom se naziva bolešću s tisuću lica. Multipla skleroza značajno narušava kvalitetu života, a bolesnici se zbog onesposobljenosti često moraju služiti pomagalima za hodanje ili su vezani za invalidska kolica, postaju nesposobni za rad i trebaju njegovatelje.

Za oboljele od MS-a teret bolesti je velik i jasna je potreba da se liječenje započne što je ranije moguće kako bi se kontrolirala aktivnost bolesti i usporio njezin napredak, smanjio rizik od novih pogoršanja bolesti, odgodio nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta) te općenito dovelo do boljeg dugoročnog ishoda bolesti.

Znanstvene spoznaje o multiploj sklerozi kontinuirano se nadograđuju. Danas se smatra da je multipla skleroza 'tinjajuća bolest. Tzv. 'tinjajuće' lezije javljaju se u mozgu bolesnika s multiplom sklerozom, predstavljaju kroničnu i dugotrajnu upalu koja ostaje aktivna tijekom duljeg vremenskog perioda. Ispitivanje u 192 bolesnika koji boluju od multiple skleroze pokazalo je da prisustvo tinjajućih lezija povećava mogućnost razvoja kognitivnih problema i teškoća u pokretljivosti u usporedbi s bolesnicima bez tzv. tinjajućih lezija. Ispitivanje je također pokazalo da kod bolesnika u kojih su vidljive tinjajuće lezija postoji veća vjerojatnost progresije multiple skleroze.

Mario Habek iz KBC-a Zagreb, hrvatski predstavnik u Europskom društvu za liječenje i istraživanje multiple skleroze (ECTRIMS), u izlaganju je govorio o novim smjernicama za liječenje osoba oboljelih od relapsne multiple skleroze i preporukama za provođenje dijagnostičkih postupaka, kako bi se dodatno poboljšala mogućnost praćenja progresije bolesti i učinkovitosti liječenja.

- Liječenje multiple skleroze treba biti proaktivno, rano, bazirano na medicini temeljenoj na dokazima i dostupno pravovremeno svim oboljelima, o čemu svjedoče brojne internacionalne i nacionalne smjernice. Što raniji početak liječenja bolesnika usporava progresiju bolesti, smanjuje rizik od nastanka novih relapsa bolesti, odgađa nastup trajne onesposobljenosti (invaliditeta), te općenito dovodi do boljeg dugoročnog ishoda bolest - rekao je Habek.

U svom je izlaganju i Gregor Brecl Jakob iz UKC-a Ljubljana spomenuo važnosti ranog prepoznavanja i početka liječenja multiple skleroze.

- Uslijed novih znanstvenih spoznaja, strategija liječenja multiple skleroze u posljednjih se nekoliko godina značajno promijenila, ukazujući na važnost individualnog pristupa i multidisciplinarnog rada, a u odluku o liječenju potrebno je uključiti i bolesnika - rekao je Brecl Jakob.

- Multipla skleroza je autoimuna bolest središnjeg živčanog sustava koja se zbog širokog spektra simptoma te različite prezentacije kod svakog bolesnika s pravom naziva bolešću s tisuću lica. Znanstvene spoznaje o multiploj sklerozi kontinuirano se nadograđuju. Danas se smatra da je MS tinjajuća bolest - iako tijekom radioloških pretraga nema vidljivih upalnih procesa, velik dio oboljelih doživi pogoršanje zbog tinjajućeg patološkog procesa koji utječe na cijeli središnji živčani sustav - rekla je gošća iz UKC-a Srbije, Jelena Drulović.

Radiološke pretrage ponekad ne pokazuju vidljive promjene, no kako je u multipli sklerozi često prisutan tinjajući patološki proces, redovite kontrole izrazito su važne.

Kao rezultat novih znanstveno utemeljenih spoznaja, nastale su nove preporuke kojima se optimizira provođenje i klinička interpretacija magnetske rezonancije (MRI):

- promjena protokola za provođenje MRI-a kako bi se dodatno poboljšala mogućnost praćenja bolesti te omogućila što bolja procjena učinkovitosti liječenja;

- racionalizacija korištenja kontrasta prilikom provođenja pretrage;

- nove preporuke za provođenje pretrage kod djece i trudnica.

Prisutni su posebno istaknuli da je prognozu bolesnika s tinjajućim lezijama moguće poboljšati te da je od ključne važnosti dobra suradnja liječnika i bolesnika, redovite kontrole i pridržavanje plana liječenja.

Multipla skleroza (MS) je kronična bolest od koje prema procjenama boluje 2,5 milijuna ljudi diljem svijeta i za koju trenutno ne postoji lijek. Procjenjuje se da u Hrvatskoj od multiple skleroze boluje više od 6500 osoba. MS se javlja kada imunosni sustav greškom napada zaštitni i potporni sloj koji obavija živčane stanice (mijelinsku ovojnicu) u mozgu, kralježničnoj moždini i vidnim živcima, te tako uzrokuje upalu i dovodi do oštećenja. To oštećenje može izazvati niz različitih simptoma, uključujući mišićnu slabost, umor i poteškoće s vidom, te u konačnici može dovesti do onesposobljenosti. U većine osoba s MS-om prvi se simptomi javljaju između 18. i 50. godine života, zbog čega je ova bolest vodeći uzrok onesposobljenosti koja nije posljedica traume u mlađih odraslih osoba. Relapsno-remitirajući MS (RRMS) najčešći je oblik bolesti, a karakteriziraju ga epizode pojave novih ili pogoršanja postojećih znakova i simptoma (relapsi), nakon kojih slijede razdoblja oporavka. U približno 85% osoba s MS-om na početku se dijagnosticira RRMS. U većine ljudi s dijagnozom RRMS-a bolest će naposljetku prijeći u sekundarno-progresivni MS (SPMS), u kojem se onesposobljenost stalno pogoršava tijekom vremena. Relapsirajući oblici MS-a (RMS) uključuju osobe s RRMS-om i osobe sa SPMS-om koje i dalje imaju relapse. Primarno progresivni MS (PPMS) je onesposobljavajući oblik bolesti obilježen stalnim pogoršanjem simptoma, ali najčešće bez izraženih relapsa ili razdoblja remisije. Primarno progresivni oblik bolesti dijagnosticira se u približno 15% osoba s MS-om.

Kod svih oblika MS-a u bolesnika je prisutna aktivnost bolesti - upala u živčanom sustavu i trajan gubitak živčanih stanica u mozgu - čak i kada klinički simptomi nisu vidljivi ili kada se naizgled ne pogoršavaju. Važan cilj liječenja MS-a je što prije smanjiti aktivnost bolesti kako bi se usporilo napredovanje onesposobljenosti.

 

Izvor: Udruga 'MS Tim Hrvatska'

Objavljeno: 03.10.2022