"Složene komunikacijske potrebe se najčešće javljaju kod djece i osoba s poremećajem iz spektra autizma, motoričkim teškoćama, intelektualnim teškoćama i dječjom govornom apraksijom", kaže uz ostalo Jasmina Ivšac Pavliša

 

Jasmina Ivšac Pavliša na konferenciji o naprednoj tehnologiji za osobe s invaliditetom "Asistivna tehnologija i komunikacija“ održat će predavanje "Poremećaji iz spektra autizma i potpomognuta komunikacija“.

Ivšac Pavliša radi kao docent na Odsjeku za logopediju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakultetu (ERF) Sveučilišta u Zagrebu te aktivno sudjeluje na znanstvenim i stručnim projektima na temu potpomognute komunikacije. Voditeljica je poslijediplomskog specijalističkog studija "Rana intervencija u edukacijskoj rehabilitaciji". Prezentirat će prednosti uvođenja potpomognute komunikacije kod poremećaja iz spektra autizma kao i moguće prepreke. Njezin poseban interes u području logopedije je vezan za rano prepoznavanje teškoća na području socijalne komunikacije i jezično-govornoga razvoja, razvoj metoda poticanja te na područje razvoja i implementacije potpomognute komunikacije.

Tko su djeca i osobe sa složenim komunikacijskim potrebama?

- U nas, kao i svuda, postoje brojne osobe koje imaju složene komunikacijske potrebe zbog kojih se ne mogu povezati s drugima niti učiti, dijeliti i primijeniti znanje, razumjeti jezik te primjereno sudjelovati u različitim aktivnostima. Složene komunikacijske potrebe se najčešće javljaju kod djece i osoba s poremećajem iz spektra autizma, motoričkim teškoćama, intelektualnim teškoćama i dječjom govornom apraksijom. Mogu nastati i uslijed različitih stečenih teškoća kao što su su traumatske ozljede mozga, moždani udari i degenerativne bolesti. Osobe sa složenim komunikacijskim potrebama ne mogu komunicirati na uobičajen način zbog čega je kod njih važno poduprijeti kako jezično razumijevanje tako i njihove ekspresivne vještine. Važno je imati na umu da su korisnici potpomognute komunikacije heterogena skupina te da su njihove komunikacijske potrebe vrlo raznolike. Primjerice, onaj oblik komunikacije koji je izvrstan za jednog korisnika neće nužno biti rješenje za nekog drugog.

Koliko je tema potpomognute komunikacije prisutna u obrazovanju budućih logopeda i edukacijskih rehabilitatora?

- U poticanje i obrazovanje osoba sa složenim komunikacijskim potrebama uključeni su brojni stručnjaci. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ERF) na kojem se obrazuju budući edukacijski rehabilitatori i logopedi se posljednjih nekoliko godina slušaju predmeti koji se bave temom potpomognute komunikacije (diplomski studiji logopedije i rehabilitacije, www.unizg.erf.hr). Isto tako se pojedine edukacije u okviru Centra za cjeloživotno obrazovanje i predmeti na poslijediplomskom studiju Rana intervencija u edukacijsko-rehabilitacijskim znanostima posvećuju potpomognutoj komunikaciji. Sve je više diplomskih i specijalističkih radova koji se bave uvođenjem različitih oblika potpomognute komunikacije što ukazuje na sve izraženiji interes studenata za ovu temu. Različiti oblici potpomognute komunikacije koriste se i u kliničkoj jedinici ERF-a: Centru za rehabilitaciju.

Koliko se na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu napora ulaže u istraživanja na temu potpomognute komunikacije?

- S obzirom na nedostatno razumijevanje koncepta potpomognute komunikacije i njezinu nedovoljnu uporabu 2011. godine je započela multidisciplinarna suradnja između Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER). Navedena suradnja se realizira kroz različite projekte od kojih je najznačajniji: Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama (ICT-AAC). Provedbu projekta je u dvogodišnjem razdoblju omogućila Europska unija. Na projektu ICT-AAC zajedničkim snagama je nastalo 12 softverskih aplikacija namijenjenih za komunikaciju, tako i za poučavanje. ICT-AAC aplikacije su manijenjene za prijenosne uređaje (Apple iOS i Android sustavi) te za web platformu. Važno je napomenuti da su ICT-AAC aplikacije besplatne te se na internetskim trgovinama pronalaze pod nazivom projekta ICT-AAC (Google play ili Appstore). Trenutno je u tijeku projekt MULTI-SKLAD (http://multisklad.ict-aac.hr/) kojeg također provode ERF i FER u okviru kojeg je nastala aplikacija Ponašalica u koju su ugrađene strategije koje su korisne za razumijevanja socijalnih situacija kod djece s poremećajem iz spektra autizma i djece s drugim razvojnim poremećajima.

Kakvo je danas stanje s primjenom potpomognute komunikacije u praksi?

- Što se tiče primjene potpomognute komunikacije u praksi, posebice u ranoj dobi, i nadalje su prisutne predrasude, kao što su da je PK je posljednji “spas” u okviru intervencije, da će uvođenje PK onemogućiti razvoj govora ili da su uređaji s govornim izlazom namijenjeni isključivo djeci urednog kognitivnog razvoja. U situacijama kada se potpomognuta komunikacija i počne koristiti, često se ona koristi u točno određenom kontekstu ili s jednim ili nekolicinom komunikacijskih partnera. Primjerice, često djeca s poremećajem iz spektra autizma za koju roditelji kažu da jesu korisnici PECS-a dolaze na razvojnu procjenu bez komunikacijske knjige. Analogija ovom primjeru bi bila situacija u kojoj mi u određenim kontekstima ne "nosimo" svoj komunikacijski alat koji je u našem slučaju govor. Nadalje, često intervencija nije usmjerena na obitelj kao cjelinu zbog čega obitelj nedovoljno razumije značaj PK te odustaje od njezine primjene. Sve navedeno je jedan dio motivacijske slagalice za predavanje u okviru konferencije Asistivna tehnologija i komunikaAACija koje će biti namijenjeno PK i mogućnostima koje ona pruža korisnicima s poremećajem iz spektra autizma.

Očekivanja od AT-AAC konferencije u Zagrebu?

- Kako je konferencija okupila zavidan broj stručnjaka iz inozemstva kao i korisnika visokotehnoloških sredstava nadam se da će jedan od njezinih ishoda, osim edukacije stručnjaka, studenata i roditelja, biti i međusobno povezivanje onih stručnjaka koji se bave potpomognutom komunikacijom na području Hrvatske.

Razgovarala: Božica Ravlić

Objavljeno: 23.08.2016