"Jedna naša korisnica plakala je od sreće kada je prvi puta nakon što je ostala nepokretna ponovno mogla uz pomoć Servusa sama upaliti svjetlo ili nekoga nazvati telefonom. Siguran sam da sa Servusom možemo jako puno toga odraditi, ali za to je neophodna pomoć šire zajednice", kaže naš vodeći stručnjak za asistivnu tehnologiju i otac sustava Servus, koji nepokretnim osobama daje vjeru u normalan život

Miroslav Vrankić, docent na Tehničkom fakultetu u Rijeci, doktorirao je na području tehničkih znanosti, polje elektrotehnika, bavi se digitalnom obradom signala. Široj javnosti, posebice osobama s invaliditetom, poznat je kao stručnjak koji modernu tehnologiju primjenjuje za podizanje i poboljšanje kvalitete života osoba s najtežim tjelesnim invaliditetom.

Kao zaljubljenik u posao koji radite i istovremeno čovjek koji želi pomoći osobama s invaliditetom, kako koristite svoje znanje?
- Volim se baviti stvarima koje imaju smisao. Ne znanost  zbog znanosti ili struka zbog struke, nego koristiti znanost i stručne vještine na dobrobit čovjeka. Zbog ove potrebe za povezivanjem svojih tehničkih znanja sa svojim idealima, zadnjih se pet godina bavim i asistivnom tehnologijom.
Za one koji nisu upoznati, što je asistivna tehnologija?
- Asistivna tehnologija je tehnologija čiji je cilj pomoć osobama s invaliditetom. Dakle, tehnologija koja pomaže prevladati invaliditet i omogućiti samostalnost osobama s invaliditetom. Na Tehničkom smo fakultetu 2011. godine pokrenuli kolegij pod nazivom Asistivna tehnologija na kojem naši studenti uče o tehnološkim rješenjima za ove humane svrhe. Pored teorijskih znanja, na ovom predmetu nastojimo biti jako praktični tako da svake godine studenti rade na stvarnim projektima izrade različitih pomagala za osobe s najtežim tjelesnim invaliditetom iz raznih dijelova Hrvatske. Sav rad je volonterski, a troškove potrebne opreme nastojimo pokriti kroz donacije i putem različitih projekata tako da osoba može svoje unikatno pomagalo dobiti besplatno.

Recite nam nešto o projektu 'Servus' i  koliko se primjenjuje obzirom na stvarne potrebe OSI u Hrvatskoj?
- Projekt Servus je nastao još 2008. godine kroz moj volonterski rad u Caritasu. Kroz rad s osobama s invaliditetom rodila se ideja za izradu sustava koji bi omogućavao govorno upravljanje cijelom kućom za osobe koje su nepokretne i ne mogu koristiti svoje ruke. Dakle, uz pomoć Servusa nepokretna osoba može doslovno razgovarati sa svojom kućom i bez potrebe za korištenjem ruku može upravljati svjetlima, vratima, telefonom, televizorom, klima uređajem, surfati internetom i još mnogo toga. Dovoljno je npr. samo reći "Servus, upali svjetlo“ i svjetlo će se upaliti. Pokazalo se da u Hrvatskoj postoji potreba za ovakvim pomagalom, tako da je 2009. godine osnovana tvtke E-Glas (www.eglas.hr) pri Znanstveno-tehnologijskom parku Sveučilišta u Rijeci koja razvija govornu tehnologiju s ciljem pomaganja osobama s najtežim tjelesnim invaliditetom.
Trenutno imamo gotovo 30 Servusa instaliranih u domovima korisnika u svim dijelovima Hrvatske. Siguran sam da bi danas taj broj mogao biti i 300 jer u Hrvatskoj ima nekoliko tisuća osoba s najtežim tjelesnim invaliditetom kojima je pomoć Servusa uistinu potrebna, ali nažalost velik broj njih je u financijski jako teškoj situaciji. Zbog toga smo u trajnoj potrazi za donatorima koji bi pomogli u postupku nabavke Servusa. Samo na području Rijeke imamo desetak osoba na listi čekanja donacije za nabavku Servusa. Njima i njihovim najbližima Servus bi značio neopisivo olakšanje u svakodnevnom životu. Jedna naša korisnica plakala je od sreće kada je prvi puta nakon što je ostala nepokretna ponovo mogla uz pomoć Servusa sama upaliti svjetlo ili nekoga nazvati telefonom. Siguran sam da sa Servusom možemo jako puno pomoći, ali za to je neophodno potrebna pomoć šire zajednice koja će prepoznati vrijednost ovog projekta.
Susrećete veliki broj osoba koje, usprkos invaliditetu, pokušavaju maksimalno iskoristiti preostale mogućnosti, no društveni sistem ih počesto ignorira. Što, dakle, mislite o današnjem stanju našeg društva?
- Mislim da u Hrvatskoj vlada potpuno kriva percepcija stvarnosti i previše pesimizma. Stvari se mogu staviti u perspektivu tek ako pogled odmaknemo od nas samih i pogledamo kako ljudi žive u mnogim zemljama Afrike, Azije i Južne Amerike. Kod nas na ulicama ljudi ne umiru od gladi, imamo pitku vodu, imamo električnu energiju dostupnu na svakom koraku, imamo bolnice. Sve to imamo, a i dalje smo nesretni i govorimo kako nam je teško, kako je loša politika kriva za sve, kako nas nitko ne voli. Ako bih malo pretjerao, onda bih mogao reći da se ponašamo kao depresivni bogataši. Zapravo, imamo sve što nam treba, a nikad nismo zadovoljni, uvijek mislimo da je svima drugima bolje nego nama i da je nama najteže.
Mogućnosti sustava 'Servus' prepoznate su i  izvan granica Hrvatske. Kako ste u svijeti prezentirali 'Servus' i koji su planovi za njegovo širenje?
- U travnju ove godine pobijedili smo na PYMWYMIC Impact Days u Amsterdamu. U konkurenciji su bile socijalno-poduzetničke tvrtke iz cijelog svijeta, a naša je tvrtka bila jedina iz ovog dijela Europe. Servus je prezentiran i na CEE Impact Day 2013 koji se održao u lipnju ove godine u Beču. Početkom rujna bili smo u San Franciscu na konfereciji SOCAP13. Moto konferencije je bio "accelerating the good economy", a mi smo dobili priliku prezentirati Servus na ovom najvećem svjetskom okupljanju socijalnih poduzetnika i impact investitora. Ove godine na konferenciji je sudjelovalo vise od 1800 osoba iz svih dijelova svijeta.
Isto tako, prihvaćena je naša projektna prijava od Ministarstva poduzetništva i obrta za AKTIVNOST B3: POTICANJE INOVATIVNOG PODUZETNIŠTVA. Uz pomoć MINPO-a krećemo sa Servusom dalje, prema osobama s invaliditetom u Austriji i Njemačkoj.
Živimo u vremenu kada se tehnologija ubrzano razvija. Što biste poručili mladima, kako da iskoriste sve mogućnosti i daju maksimum od sebe?
- Da, tehnologija uistinu ubrzano raste. Ponekad se taj napredak čini pomalo i zastrašujući. No, s druge strane, taj se napredak može iskoristiti i za jako pozitivne stvari. Sve ovisi o nama, kako usmjeravamo razvoj i korištenje postojeće tehnologije, i o svakome od nas kako koristi tehnologiju koja mu stoji na raspolaganju. Mogu sa sigurnošću reći da je naša odgovornost za mudro korištenje tehnologije danas puno veća nego ikada. Volontiranje je jako dobra stvar i svima preporučujem da barem jednom pokušaju volontirati. Mi ljudi često težimo zatvaranju u svoje probleme i svoje male svjetove. Pomaganje drugima ruši te zidove, otvara nas za puno više i stavlja stvari u pravu perspektivu.

Postavite si ova pitanja: "Koji su moji ideali?“, "Do čega mi je u životu najviše stalo?“, "Što želim postići u životu?“. Još danas odvojite malo vremena i zapišite svoje ciljeve koji vas vode na putu prema vašim idealima. Zapišite svoje kratkoročne ciljeve (ciljevi za ovaj tjedan, ovaj mjesec) i dugoročne ciljeve (za godinu dana, za pet godina, za deset godina). Ciljevi koji su u skladu s vašim idealima jako su važna stvar. No, da bi se ciljevi ostvarili potrebno je napraviti dobar plan konkretnih aktivnosti koje ćete poduzeti da dođete do cilja. Evo tri važne točke dobrog planiranja:
1. Počnite odmah! Prvi korak u izvršavanju vašeg plana morate poduzeti u roku od 24 sata. Iskoristite početno oduševljene i započnite s izvršenjem plana prije nego se "ohladite“.
2. Razmislite o tome tko vam može pomoći. Pronađite „saveznike“. Pronađite ljude koji su već postigli cilj za kojim vi težite i pitajte ih savjet. Savjet vas ne košta ništa, a može vam uštedjeti jako puno vremena i nepotrebnog truda. Dakle, nemojte biti previše ponosni niti previše sramežljivi, uvijek pitajte za savjet iskusnije od sebe.
3. Jasno definirajte rok postizanja cilja. Neka rok bude realan. Studij koji traje tri godine jako je teško završiti u samo godinu dana. Budite mudri i realno postavite svoje rokove.

Razgovarala: Božica Ravlić

Foto: PIXSELL

Objavljeno: 19.09.2013