VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone

Stručnjaci koji se brinu za psihičko zdravlje, a u velikom broju slučajeva to su upravo psiholozi, obavezno bi trebali biti uključeni u stručna savjetodavna i operativna tijela za upravljanje ovim kriznim koronaepidemijskim situacijama

 

Istraživanje 'Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone' proveo je tim od 13 psihologinja s Filozofskog fakulteta Odsjeka za psihologiju u Zagrebu, kolokvijalno nazvan 'Covidovih 13'. Provedeno je putem online ankete na više od 3570 osoba u dobi od 18 do 95 godina te 780 učenika osnovnih i srednjih škola.

Radi se o jednom od najvećih znanstvenih istraživanja ove vrste u Hrvatskoj koje je započelo s pojavom prve osobe zaražene koronavirusom kod nas, a rezultati kojega su sredinom lipnja ove godine predstavljeni javnosti.

Navest ćemo samo neke od  najvažnijih rezultata ovog više nego hvale vrijednog istraživanja.

- Sudionici istraživanja, u uvjetima epidemije, doživjeli su prosječno pet stresnih događaja: potres, uvjete rada od kuće, razdvojenost od članova obitelji, život u okolnostima karantene i nemogućnost dobivanja redovite zdravstvene zaštite.
- Gotovo polovica sudionika imala je izražene simptome depresivnosti i/ili anksioznosti, odnosno stresa.
- Jaku razinu depresivnosti imalo je 20 posto ispitanika, dok je njih 18 posto pokazalo visoku razinu tjeskobe.
- Razine stresa, anksioznosti i depresivnosti u Hrvatskoj su bile na razini onih u Španjolskoj, koja je bila daleko više pogođena epidemijom koronavirusa.
- Među onima, koji prije nisu imale psihičke smetnje, 25 posto je procijenilo da se osjeća gore nego prije epidemije, a kod 37 posto ispitanika, koji su otprije imali psihičke smetnje, stanje se pogoršalo.
- Otprilike 16 posto dječaka i 25 posto djevojčica imali su izražene psihičke teškoće, a ti su simptomi bili učestaliji kod starijih učenika.
- Čak 82 posto umirovljenika bilo je zabrinuto da će epidemija loše utjecati na kvalitetu njihova života, njih 70 posto bilo je zabrinuto zbog moguće ugroženosti isplate mirovina.
- Najveću radnu opterećenost iskazale su osobe koje su dugo vremena radile od kuće i one kojima je zbog epidemije promijenjen raspored odlazaka na posao.

Generalni zaključak, izveden iz rezultata ovog istraživanja, je da smo u prvom valu koronakrize sačuvali fizičko, ali ne i psihičko zdravlje. Tako bi u slučaju drugog vala epidemije koronavirusa (a sada smo tu negdje), temeljeno na rezultatima ovog znanstvenog istraživanja, trebalo svakako uključiti i preporuke o brizi za psihičko, a ne samo za fizičko zdravlje.

Stručnjaci koji se brinu za psihičko zdravlje, a u velikom broju slučajeva to su upravo psiholozi, obavezno bi trebali biti uključeni u stručna savjetodavna i operativna tijela za upravljanje ovim kriznim koronaepidemijskim situacijama.

Jer, čovjek je cjelovito biće, čije je funkcioniranje definirano bio-psiho-socijalnim modelom, čije su sastavnice jednako vrijedne pa im tako treba i pristupati.

A postupa li se tako ili …? Okrenimo se malo oko sebe!

 

Autor: Višnja Majsec Sobota

Objavljeno: 03.07.2020

 

Povezane vijesti

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Čujemo li poruke koje nam je poslala ova koronakriza?

Je li ovo koronadoba nešto promijenilo? Jesmo li osvijestili poruke? Jesmo li ih uopće čuli? Mislimo li još uvijek da smo nadmoćni ili smo dugoročno izvukli kraći kraj? Hoćemo li se po tisuću i prvi puta utopiti u iluzijama ljudske nadmenosti?

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Liderstvo u doba korone trebalo bi biti istinska briga za zaposlenike i posao

Ovih dana sve češće se prisjećam riječi naše poznate profesorice upućenu studentima psihologije: 'U kriznim situacijama, kada mislite da vas je sve napustilo, uvijek vam ostaju zdrav razum i ljudskost.'

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Ova pandemija ima i svoju dobru stranu – ona nam pruža priliku da se vratimo izvornim vrijednostima

Previše smo vremena i energije trošili kako bismo sve oko nas podređivali nepotrebnoj kakofoniji naših kvazi-potreba čiji se izvor često krio u hedonizmu, obijesti, egoizmu, nadmetanju

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Kompetentnost ili podobnost – novo normalno ili staro nenormalno?

'Od svih stvari na svijetu, pamet je najpravednije raspoređena – svi misle da je imaju dovoljno'. I tako se u Lijepu našu, nažalost, vrlo brzo vratilo ono staro (ne)normalno, ma koliko se mi tijekom koronakrize nadali promjenama na bolje

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Je li rad od kuće izazov i za zaposlenike i za poslodavce?

Sadašnja situacija dala nam je priliku, a ujedno je donijela i veliku promjenu: pokazala je da je rad od kuće moguć i isplativ

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Invaliditet ne bi smio biti kompenzacija za profesionalnu nekompetentnost

Ustanova URIHO kontinuirano poboljšava pristup rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, širi vidike i suradnju s drugim srodnim ustanovama, kako kod nas, tako i izvan Lijepe naše, kaže Višnja Majsec Sobota, rukovoditeljica Službe za rehabilitaciju naše najveće zaštitne radioni ...