Sadašnja situacija dala nam je priliku, a ujedno je donijela i veliku promjenu: pokazala je da je rad od kuće moguć i isplativ

 

U Londonu je 2015. godine, na globalnom okupljanju poslovnih ljudi, rečeno kako bi do 2020. godine gotovo polovica svih zaposlenika, umjesto u uredu, mogla raditi od kuće. Ta predviđanja u normalnim uvjetima ostala bi samo slovo na papiru, no u vremenu pandemije uzrokovane koronavirusom, rad od kuće sve je veća nužnost. Kad se Hrvatska našla u žarištu ove pandemije, većina hrvatskih tvrtki reorganizacijski je prilagođavala svoje poslovanje aktualnim (ne)prilikama uvodeći i rad od kuće gdje god je to bilo moguće. Tako su kuće i stanovi mnogih od nas postali naši uredi.

Sadašnja situacija dala nam je priliku, a ujedno je donijela i veliku promjenu: pokazala je da je rad od kuće moguć i isplativ. Jedna inozemna agencija napravila je analizu poslovnih sektora koji trpe štetu od aktualne krize koja je pokazala da su ovom pandemijom najmanje pogođeni oni sektori u kojima se velik dio posla može obaviti od kuće. U toj se analizi, među ostalim, navodi: "Stotine tisuća zaposlenika, koji su sada raseljeni iz ureda i rade od kuće vrlo brzo su uočili da njihova produktivnost, inovativnost i kreativnost nisu vezani samo uz ured te da su i dalje jednako snažni, ako ne i snažniji".

Ured je tako na putu da postane zastario kao pisaća mašina. Postaje sve jasnije da će rad od kuće postati novo normalno. Kriza izazvana pandemijom koronavirusom ubrzava ovaj proces, sviđalo se to nekome ili ne.

Ovo je vrlo izazovno vrijeme za sve nas. Ovom rečenicom nisam otkrila ništa novo što već ne znate ili što već niste osjetili tijekom zadnjih tjedana… Jedan od jako velikih izazova je upravo pred nama: kako vrednovati doprinos onih koji rade od kuće.

Bilo bi jako loše da se pozitivnim doprinosom vrednuje samo izravan rad na za to službeno predviđenim radnim mjestima, dodatno favorizirajući i potičući sam dolazak na posao unatoč svim preporukama o mjerama fizičke distance u doba ove pandemije (upravo za ovaj termin se psiholozi zalažu, jer socijalna distanca je puno širi pojam). Ključna je stvar da u današnjim uvjetima pandemije rad od kuće i "(ne)dolazak na posao" nije intrinzično motiviran zaposlenikovom svojevoljom i neodgovornim odnosom prema radnim obavezama, već naprotiv, motiviran je izvana i predstavlja upravo odgovoran odnos prema nama samima i svima iz našeg okruženja. Na poslodavcu je da pronađe načine i kriterije objektivnog i valjanog vrednovanja doprinosa zaposlenika koji rade od kuće. To nije jednostavan zadatak, ali može se. Ovo je dobar trenutak da i tu počnemo raditi pozitivne iskorake.

"Zajedno krećemo u veliki eksperiment u prirodi poslovanja, ali ne samo zato jer to želimo, nego zato jer su nas na to prisilile okolnosti. I trebat će puno razboritog napora i brzog prilagođavanja kako bi tranzicija prošla bez većih potresa. U takvim će okolnostima ključni čimbenici uspjeha biti puno povjerenje, uzajamno dogovorene norme, dobra komunikacija te snažna i potvrđena radna kultura". Tako ovu promjenu objašnjavaju stručnjaci iz tvrtke Nomadic Learning. I još dodaju: "Organizacijski, teško je oteti se iluziji kontrole koju pruža ured, osjećaju da posao neće biti obavljen ako nismo svi na jednom mjestu. To nije točno. Kad vjerujemo jedni drugima i oslanjamo se jedni na druge da posao bude obavljen - tada i bude obavljen".

U ovoj kriznoj situaciji trebamo svi raditi u općem interesu i pri tome ni u kom trenutku ne ugroziti niti jedan ljudski život ni na koji način. Naravno da nas gospodarska neizvjesnost dovodi u konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja, ali, stanimo na loptu, i dobro razmislimo.

Rad od kuće poslodavcima naizgled smanjuje kontrolu nad zaposlenicima, a zaposlenicima predstavlja potencijalnu zamku gubljena samokontrole. To zahtijeva obostranu spremnost na prilagodbu i promjene, promjene koje idu u smjeru davanja, ali i iskazivanja povjerenja, kako onih koji rade od kuće, tako i onih koji bi ih trebali vrednovati na ispravan način. Poanta je u traženju i uspostavljanju međusobnog suglasja, koje se temelji na izgrađenom obostranom povjerenju kao i objektivnim i valjanim kriterijima procjene radnih rezultata zaposlenika koji rade od kuće. Ako to dvosmjerno povjerenje nije uspostavljeno, nema balansa, nema suglasja, a niti valjanih prosudbi o radnim rezultatima onih koji rade od kuće, a o demotiviranju ovih zaposlenika da i ne govorimo. Stoga je jedan od vrlo aktualnih zadataka poslodavaca, koji ne trpi odgađanje, pronalaženje alata i kriterija za što objektivniju i što valjaniju procjenu, pa samim time i nagrađivanje, doprinosa zaposlenika koji rade od kuće.

Jesmo li u dosadašnjem radu otvorili dovoljno prostora za ono što se zove poslovno povjerenje?! Veliki test za to predstavljat će upravo procjena i vrednovanje doprinosa zaposlenika koji rade od kuće.

Piše: Višnja Majsec Sobota

Objavljeno: 08.04.2020