Različita psihologijska istraživanja su pokazala da naš mozak funkcionira tako da se raspoloženje lako širi od jedne do druge osobe. Ovaj fenomen je u psihologiji nazvan  emocionalna ili socijalna zaraza. Nije, naravno, problem ako se 'zarazimo' pozitivnim emocijama. Problemi nastaju kada su u pitanju one negativne

 

O rukovođenju su napisane na stotine knjiga i na tisuće znanstvenih i stručnih članaka. Tako bi onaj koji rukovodi trebao biti: profesionalno kompetentan, pun energije, pošten, imati organizacijske sposobnosti, biti sposoban donositi odluke i rješavati probleme te imati jasnu viziju budućnosti organizacije, odnosno tima koji vodi. Još je puno različitih poželjnih osobina (i još više svekolikih podobnosti raznih vrsta, koje nemaju uporište niti u znanosti, a niti u struci).

No, do nedavno se ni na jednom od ovih popisa nije pojavilo to u kojoj mjeri dobro raspoloženje i pozitivna energija onih koji rukovode utječe na podržavajuću radnu atmosferu.

Poznate su vam situacije iz svakodnevnog života kad zaposlenici u jutro proviruju iz svojih kutaka ne bi li uočili je li šef stigao dobro raspoložen ili se ustao na lijevu nogu…

A zašto je to uopće važno?

Različita psihologijska istraživanja su pokazala da naš mozak funkcionira tako da se raspoloženje lako širi od jedne do druge osobe. Ovaj fenomen je u psihologiji nazvan  emocionalna ili socijalna zaraza. Nije, naravno, problem ako se 'zarazimo' pozitivnim emocijama. Problemi nastaju kada su u pitanju one negativne.

Sada vam je vjerojatno jasnije zašto je važna ta jutarnja (često neverbalna) informacija je li šef dobre ili loše volje. Istraživanja, koja je proveo američki psiholog Thomas Sy, pokazala su da, kada je voditelj tima dobro raspoložen, proaktivan i pun pozitivne energije, i njegovi članovi su češće u dobrom nego u lošem raspoloženju. Njihova međusobna suradnja također je bolja, uspješniji su i kreativniji, a za obavljanje poslova treba im manje vremena i energije.

A što šef može učiniti kako bi raspoloženje i radna energija oko njega češće bili pozitivni nego negativni?

Dovoljno je za početak svaki dan obratiti malo više pozornosti na komunikaciju sa suradnicima.

- Nastojte, koliko je to objektivno (i subjektivno) moguće, širiti koncentrične krugove pozitivnih vibracija. Vaš optimističan pogled na svijet pozitivno će utjecati i na druge. Možete imati loš dan, ali ne i više od toga, jer svaki sljedeći dan pruža novu priliku. Trebate osvijestiti da ste uvijek 'ovan predvodnik' i onaj koji zadnji odustaje. U tome će vam vaša pozitivna energija i proaktivan stav prema izazovima i suradnicima biti uvijek dobar saveznik.  
- Trudite se korektnim postupcima, bez 'rada ispod stola', ostvariti kvalitetne odnose s kolegicama i kolegama. Na taj način izgrađujete međusobno povjerenje, poštovanje, uvažavanje te prilagođavanje radnih zadataka specifičnim profesionalnim kompetencijama i osobnim mogućnostima svakog zaposlenika. Istovremeno se pojačava samopouzdanje i upornost suradnika, što doprinosi njihovoj većoj uspješnosti na poslu.
- Klonite se stalno loše raspoloženih ljudi. Ako je netko iz vašeg socijalnog kruga loše raspoložen, pokušajte ne biti u njegovom društvu, ukoliko mu već ne možete pomoći da se oraspoloži.
- Naučite izići na kraj s neopravdanim kritikama ne stvarajući od sebe samosažaljevajuću žrtvu. Socijalna inteligencija mnogih ljudi nije baš na visokoj razini pa nisu uopće svjesni kako njihove izjave i postupci utječu na raspoloženje drugih. Emocionalno se distancirajte, povucite roletu, gledajte pred sebe i ne dajte se pokolebati.
- Ne pretvarajte radno okruženje u 'parlaonicu' samopodržavajućih gutača energije. Ne sudjelujte, a još manje ne potičite i ne podržavajte ovakvu atmosferu. Ukoliko se ne distancirate od ovakvog pristupa, pasivne suradnike ćete dodatno pasivizirati, a one, inače aktivne, demotivirat ćete na putu k novim idejama i postignućima. Problemi su zato da ih se rješava, a ne da se o njima - i još o koječemu - samo pripovijeda.
- Izbjegavajte kukanje ili još gore – bijeg u šarolike simptome razno-raznih boleština. Biti povremeno loše raspoložen, posve je normalno, ali moramo biti svjesni da, ako to češće činimo, 'zarazu' možemo proširiti i na druge. Stalno kukanje i zaokupljenost osobnom bolećivošću pogoršava raspoloženje ljudi oko nas, kao i naše vlastito. To je osobito opasno ako ste šef, jer 'kukavan i bolan šef' puno je jači 'prijenosnik zaraze' od nekoga tko nije na tom položaju, a i vrlo je slab i nepouzdan oslonac njegovim suradnicima.

Pretpostavljam da ste malo zastali kada ste u naslovu članka pročitali riječ 'zaraza'. Toliko smo već zasićeni tom riječju da od nje ne očekujemo ama baš ništa ohrabrujuće. Nadam se da vas je ovaj članak u tome barem malo razuvjerio. Jer u području ovih naših (ne)ljudskih dimenzija od negativnog do pozitivnog samo je jedan korak, a od pozitivnog do negativnog možda još i manje.

Razmislite u kojem ćete smjeru učiniti sljedeći korak...

Jer, svaka medalja ima dvije strane. Gledajmo onu svijetlu (kažu naši Monty Pythonovci).

 

Autor: Višnja Majsec Sobota

Objavljeno: 19.06.2020