Imunitet ili otpornost je medicinski pojam kojim se označava sposobnost organizma da se odupre i obrani od infekcija, bolesti ili neke druge biološke opasnosti. A jeste li se ikada upitali postoji li osim ovog tjelesnog i onaj psihološki imunitet?

 

Zadnjih mjeseci, od kako nas je snašla ova pandemija koronavirusa, svakodnevno se nebrojeno puta susrećemo s riječju 'imunitet', u rasponu od onog individualnog pa sve do, lijepog li izraza, 'imuniteta krda'. Zasuti smo jednako tako ponudama različitih preparata koji bi nam trebali pomoći u jačanju tog istog imuniteta, a koji bi ga, kako je to moja mama običavala reći kada je poslije večere posezala za komadićem slanine, 'još malo podbočili'.

Imunitet ili otpornost je medicinski pojam kojim se označava sposobnost organizma da se odupre i obrani od infekcija, bolesti ili neke druge biološke opasnosti.

A jeste li se ikada upitali postoji li osim ovog tjelesnog i onaj psihološki imunitet?

Da, naravno da postoji i od velike je važnosti u jačanju, odnosno slabljenju danas tako često spominjanog i izuzetno važnog somatskog imuniteta jer somatski i psihološki imunitet u međusobnoj su pozitivnoj korelaciji.

Psihološki imunitet ili otpornost (ili rezilijentnost) je proces prilagođavanja pojedinca teškim okolnostima, traumama, tragedijama, prijetnjama, kao i značajnim izvorima stresa, kao što su ozbiljni zdravstveni problemi, obiteljske, poslovne ili financijske poteškoće. Ukratko rečeno, psihološki imunitet predstavlja kapacitet pojedinca za uspješnu adaptaciju u lošim okolnostima.

U razdoblju prije ove pandemije psihološki imunitet proglašavan je kao 'supermoć 21. stoljeća', promatrajući ga u kontekstu sve opsežnije i sve jače izloženosti užurbanom načinu života koji od nas traži da se sve brže i brže adaptiramo na sve promjene i izazove koji se pred nas postavljaju, a sve kako bismo išli u korak s vremenom.

Doktor Paul G. Stoltz, kojeg smatraju vodećim svjetskim autoritetom u području integracije i psihološkog imuniteta, na temelju rezultata provedenih istraživanja kaže da za naš uspjeh u nekom području života nije presudna ni emotivna ni socijalna ni kognitivna inteligencija, već kapacitet da preuzmemo odgovornost za ono što nam se dešava, da postanemo svjesni našeg utjecaja na okolnosti u kojima se nalazimo, da u stresnim situacijama kontroliramo vlastite emocije i ponašanje te da ne dozvolimo da problemi koje imamo na jednom polju preplave i ostale dijelove našeg života.

Na taj način psihološki imunitet ili psihološka otpornost postaje naša 'nova vrsta pameti' koja nam može pomoći da što lakše prebrodimo poteškoće s kojima se suočavamo i da iz njih izađemo snažniji i spremniji za buduće izazove ili, rječnikom epidemiologa rečeno, 'da nakon uspješno izliječene infekcije COVID-om 19 steknemo tako željeni imunitet'.

Prema Paulu G. Stoltzu psihološki imunitet se sastoji od četiri dimenzije:

1. Sposobnost uviđanja mogućnosti vlastitog pozitivnog utjecaja na neku negativnu situaciju.

2. Sposobnost kontrole vlastitih emocija, uz izbor najboljeg načina reagiranja na stres.

3. Sposobnost realne procjene koliko nešto loše što nam se dešava u jednom životnom području može utjecati i na ostale dijelove našeg života.

4. Sposobnost (samo)procjene koliko dugo će trajati loše okolnosti (u aktualnim pandemijskim uvjetima ne možemo imati realna očekivanja da ovo možemo dosegnuti).

Kako biste svakim danom sve više jačali vašu psihološku otpornost, a time pozitivno utjecali i na to kako se nosite s ovom koronavirusnom ugrozom, uključite na najjače prve tri dimenzije vašeg psihološkog imuniteta.

Nemojte čekati da vam se nešto lijepo 'samo od sebe' dogodi, učinite to sami.

Piše: Višnja Majsec Sobota

Objavljeno: 16.04.2020