Nova studija: Multipla skleroza nastaje u crijevima

Rezultati, koje će kasnije morati potvrditi i druge studije, naglašavaju autori, podržavaju hipotezu o važnoj ulozi crijeva u evoluciji bolesti. Prema ovoj teoriji, patološka aktivnost stanica imunosnog sustava događa se u crijevima

 

"Multipla skleroza nastaje u crijevima", tvrdi jedna studija iz bolnice Sveti Rafael u Milanu. Obavljeno istraživanje otkriva možda ključnu ulogu crijevne mikroflore pri nastanku ove podmukle neurološke bolesti.

Istraživanje, koje je financirao savez društava MS Italije objavljeno je časopisu Science Advances, otkriva vezu između anomalija u crijevnoj mikroflori, aktivnosti imunosnog sustava i napretka bolesti.

"U crijevima pacijenata s RRMS, a u periodima prije samih relapsa, primjećuje se promjena crijevne mikroflore i odgovarajuća proliferacija određenog tipa bijelih krvnih zrnaca koja se smatraju temeljnim za razvoj patologije", zaključuje osoblje Instituta bolničke grupe Sveti Donat.

Studiju su koordinirali Marika Falcone, naučnica s odjela za imunologiju, transplantaciju i infektivne bolesti bolnice Sveti Rafael i Vitorio Martineli, neurolog Centra za istraživanje MS.

Rezultati, koje će kasnije morati potvrditi i druge studije, naglašavaju autori, podržavaju hipotezu o važnoj ulozi crijeva u evoluciji bolesti. Prema ovoj teoriji, patološka aktivnost stanica imunosnog sustava događa se u crijevima.

Ovaj mehanizam se već dokazao kod autoimunog eksperimentalnog encefalitisa i eksperimentalnog modela MS. Istraživači su analizirali tkiva crijeva 19 oboljelih od RRMS i 18 zdravih osoba. Prva grupa je nakon 2 godine podijeljena u još dvije manje grupe – pacijente u relapsnoj i pacijente u remitentnoj fazi.

Analiza je tako omogućila izdvajanje bakterija i stanica imunosnog sustava u crijevima i dovođenje u vezu tih rezultata s fazama bolesti. U crijevima pacijenata u aktivnoj fazi bolesti primijećen je povećan broj jednog tipa limfocita T i TH17 poznatih kao "prvih stanica imunosnog sustava", koje su svladale hematoencefalitsku barijeru i ušle u centralni živčani sustav i doprinijele šteti na mijelinskom omotaču, pa se limfociti TH17 smatraju najodgovornijima za multiplu sklerozu.

"Rezultati naše studije ukazuju na vrlo važnu ulogu crijevne mikroflore u patogenezi RRMS, a to nas ne treba čuditi jer bakterije koje žive u našim crijevima neprekidno ulaze u reakcije s našim imunosnim sustavom. Promjena njihove ravnoteže izaziva imunosnu neravnotežu i crijevnoj, ali i općoj razini sa značajnim posljedicama na sve bolesti koje su imunološki posredovane, pogotovo autoimune kao što su MS ili dijabetes tipa 1", zaključuje doktorica Falcone.

"Ovakve studije su nove, ali su u jakoj ekspanziji", podsjeća doktor Martineli i dodaje da one nisu važne samo za razumijevanje mehanizama patogeneze MS, nego mogu imati i važnu ulogu za tretiranje bolesti i odgovore na terapije.

Anita Blažinović

 

Povezane vijesti