Otpadne vode iz gradova i bolnica izvor su rezistentnih bakterija čak i nakon postupka njihova pročišćavanja koje prethodi vraćanju tih voda u okoliš, pokazalo je novo francusko istraživanje.

Iako pogoni za preradu otpadnih voda bitno smanjuju ukupni broj bakterija u pročišćenim vodama koje se vraćaju u okoliš takvim se postupkom povećava udio bakterija rezistentnih na antibiotike, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Clinical Infectious Diseases.

Istraživanje se usmjerilo na bakteriju E. coli, stanovnika crijeva mnogih zdravih životinja i ljudi, čiji su neki sojevi patogeni.

Otpornost na antibiotike kod mnogih bakterija uključjući E. coli rastući je problem jer jedna bakterija može od druge preuzeti gen za otpornost na antibiotike i ta otpornost može se proširiti putem poljoprovrednih kultura za ljudsku prehranu zalijevanih pročišćenom vodom.

“Te su bakterije, rezistentne na više antibiotika, one koje se najčešće izoliraju u francuskim bolnicama ali i u mnogim drugim zemljama”, kaže voditelj istraživanja Xavier Bertrand, mikrobiolog s Universite de Franche-Comte u Besanconu.

Zbog toga što E. coli uobičajeno živi u probavnom sustavu čovjeka završi u otpadnim vodama. Bertrand kaže kako još nije jasno u kojoj mjeri otpadne vode pridonose globalnom otpuštanju E. coli otporne na antibiotike u okoliš.

Bertrand i njegov tim analizirali su uzorke otpadnih voda prikupljane tijekom 10 tjedana na 11 lokacija u Besanconu a dva su uzorka od tih bila iz univerzitetskih bolnica.

Utvrdili su da svi uzorci otpadnih voda sadržavaju E. coli a 96 posto sojeve otporne na antibiotike. Prosječni broj bakterija u gradskoj otpadnoj vodi bio je dvostruko veći nego u bolničkoj otpadnoj vodi.

Nakon što su otpadne vode pročišćene u pogonima kako bi se mogle vratiti u okoliš broj rezistetnih bakterija pao je za 94 posto no njihov udio u ukupnoj bakterijskoj populaciji u pročišćenim otpadnim vodama udvostručio se.

Hina

Objavljeno: 26.05.2014