Prema posljednjim istraživanjima, u razvijenim zemljama Europske unije gotovo 60 posto zaposlenika koji odlaze na bolovanje pate od zdravstvenih tegoba povezanih sa stresom. Iako studija nije provedena i u Hrvatskoj, za pretpostaviti je da i mi barem donekle pratimo ovaj crni europski trend.

Medicinska struka stres opisuje kao uspavanog diva koji samo čeka da se trgne i napravi nepopravljivu štetu po mentalno i fizičko zdravlje onih osoba koje su mu dugoročno izložene.

Stres može dovesti do osjećaja letargije, nedostatka koncentracije, loše prosudbe, nedostatka entuzijazma i tereta krivnje - da spomenemo samo neke od simptoma. Neki bolesnici se mogu vratiti na posao nakon što 'napune baterije' i povrate volju za životom, ali nisu rijetki oni koji više ne vide smisla u razvoju svoje poslovne karijere. Prepuštaju se letargiji, depresija im je stalna družica, skloni su suicidalnim promišljanjima.

Znači li to da se stres i simptomi koji ga prate mogu tumačiti kao invaliditet? Za medicinsku struku to je sivo područje. Neke europske zdravstvene institucije definiraju invaliditet kao bolest koja je klinički dokazana i trajala je 12 mjeseci, ali to nužno ne znači nesposobnost za rad. Stres, dakle, može biti definiran kao invaliditet jedino u slučaju ako ostavi trajne posljedice na duševno i fizičko zdravlje 'žrtve'. A takvih vjerojatno nije malo.

Stres može biti zarazan, a na ljude djeluje puno više ako je pod stresom osoba koju vole nego ako se radi o strancu, ustvrdili su njemački znanstvenici.

Oni kažu da samo promatranje nekoga tko se nalazi u stresnoj situaciji često uzrokuje da tijelo promatrača počinje lučiti kortizol, hormon koji se izlučuje kao odgovor na tjelesni ili psihički stres. To je fenomen koji se naziva "empatičnim stresom".

Tim znanstvenika, koje predvodi Tania Singer, direktorica Odjela za socijalnu neuroznanost na institutu Max Planck u Leipzigu podvrgnuo je 151 osobu stresnoj situaciji poput kompliciranih aritmetičkih operacija ili razgovora za posao.

Testirane osobe gledali su promatrači, bilo da se radilo o njihovim partnerima ili strancima suprotnog spola. Ukupno je 26 posto promatrača pokazalo znatno povećanje kortizola.

Među partnerima, stres je bio zarazan za njih 40 posto, a među strancima za njih 10 posto.

"To znači da nam čak i televizijski programi koji prikazuju ljude koji pate mogu prenijeti njihov stres", kazala je Veronika Engert, jedna od znanstvenica.

Rezultati studije objavljeni su u časopisu Psychoneuroendocrinology.

Mladen Kristić / Hina

 

 

Objavljeno: 01.05.2014