Prebacivanje dječjeg igrališta s betona na prirodno šumsko tlo moglo bi djeci pojačati imunitet u roku od samo mjesec dana, i to izlažući ih većem broju različitih bakterija kože i crijeva

 

Baš kao što stara mudrost kaže, tako i novo istraživanje sugerira da bi gradska djeca mogla postati zdravija ako provode više vremena igrajući se u prirodnijem okruženju.

Do ovog su otkrića znanstvenici došli zahvaljujući studiji koju je u Finskoj provelo Sveučilište u Helsinkiju. Kako je objavljeno u časopisu Science Advances, istraživači su proučavali 75 djece između tri i pet godina u deset vrtića u dva finska grada, Lahtiju i Tampereu, i gledali kako je promjena u njihovom okruženju promijenila i njihovu mikrobiotu kože i crijeva, kao i imunološke markere u njihovoj krvi.

Četiri vrtića preuređena su tako da su njihova šljunčana igrališta pretvorena u zemljano i travnato šumsko tlo. Kao kontrola, tri su dječja vrtića već imala ovakvo igralište, a tri su zadržala svoje staro šljunčano igralište. Mjesec dana nakon promjene, znanstvenici su prikupili uzorke kože, krvi i stolice od sve djece.

Unatoč tome što je prošlo tek nekoliko tjedana, istraživači su primijetili dramatičnu razliku. Mikrobiota djece u obnovljenim vrtićima brzo se promijenila i postala sličnija mikrobiomima djece koja su pohađala vrtiće s ‘prirodnim’ igralištima. Ta se promjena odrazila i na njihov imunološki sustav, jer su djeca u obnovljenim vrtićima razvila veći omjer protuupalnih proteina u odnosu na proupalne proteine u krvi, što ukazuje na to da je njihov imunološki sustav u sjajnoj formi, objašnjava portal IFLScience.

- Iznenadili smo se da su nalazi bili toliko jasni iako nismo imali onoliko sudionika koliko smo se nadali - rekao je Aki Sinkkonen, autor studije i znanstvenik s Finskog instituta za prirodne resurse u Turkuu.

Mnogo je veza između bilijuna mikroorganizama koji žive u tijelu i zdravlja. To može utjecati na sve, od rizika za određene bolesti i želje za hranom do mentalnog zdravlja, a možda čak i osobnosti. Istraživači tek otkrivaju kako bakterije imaju takav utjecaj na naša tijela, a mnoga nedavna istraživanja nastoje razumjeti povezanost između ljudskih stanica i mikrobioma.

Kakav god bio precizniji mehanizam, jasno je da naša okolina i način života mogu dramatično utjecati na bogatstvo i raznolikost bakterija u našem mikrobiomu. Ranije su znanstvenici otkrili da je mikrobiom crijeva tradicionalnih lovaca-sakupljača u Amazoniji bogatiji od mikrobioma urbanih industrijalaca u SAD-u. To bi, pak, moglo objasniti zašto se mnogi ljudi u potpuno industrijaliziranim dijelovima svijeta rađaju s određenim autoimunim poremećajima poput astme i alergija.

 

Autor: Damir Fatušić

Objavljeno: 20.10.2020