Stamer kaže da njegova istraživanja pridonose rastućem opsegu radova koji pokazuju kako bakterije koje žive u crijevima utječu na prehranu i okoliš, te na taj način značajno utječu na naše zdravlje

 

Bakterije u crijevima mogu upravljati genima koji se nalaze u njihovim domaćinima - barem u crvima. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Cell, trilijuni bakterija pronađeni unutar prosječnog crijeva možda prakticiraju neku vrstu komunikacije koja nadilazi jezik.

Crijevne bakterije luče molekulu zvanu dušikov oksid. U pokušaju da shvate kako bakterije komuniciraju s domaćinom, istraživači su pratili razine dušikovog oksida unutar sićušnih crva (C. elegans). Otkrili su da se ova molekula može vezati za tisuće proteina i tako promijeniti sposobnost crva da regulira vlastitu ekspresiju gena. A ako djeluje na crve, postoji mogućnost da se slična aktivnost odvija unutar naših crijeva. Prethodna istraživanja, piše IFLScience, pokazala su da se dušikov oksid veže za ljudske proteine ​​u procesu poznatom kao S-nitrozilacija, koji je povezan s bolestima poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, astme i raka.

- Postoji strahovita složenost u crijevima i mnogi istraživači traže sljedeću neobičnu tvar koju proizvodi bakterija, a koja bi mogla utjecati na ljudsko zdravlje. Veličina populacije crijevnih bakterija i njezin odnos prema domaćinu predviđa da će postojati način komunikacije koju mi ljudi možemo prepoznati - rekao je autor studije Jonathan Stamler u izjavi.

U laboratoriju su istraživači hranili crve bakterijama koje prirodno proizvode dušikov oksid, a zatim su odabrali protein ALG-1. Kada su bakterije izlučivale dušikov oksid i pričvrstile ga na ALG-1, crvi su razvili oštećene reproduktivne organe i umrli. Previše dušikovog oksida preuzelo je kontrolu nad proteinima koji utječu na DNK crva i narušili njihov zdrav razvoj.

- Naši nalazi upućuju na opći mehanizam kojim mikrobiota može kontrolirati stanične funkcije domaćina, kao i novu ulogu za gasotransmitere - napisali su autori.

Međutim, takvi strašni ishodi vjerojatno nisu prisutni u većini životinja. Stamler ističe da se sisavci izvan laboratorija vjerojatno mogu prilagoditi promjeni razine dušikovog oksida u stvarnom vremenu.

- Crv će moći prestati jesti bakterije koje stvaraju dušikov oksid, ili će početi jesti druge bakterije koje proizvode manje dušikovog oksida, ili mijenjati svoje okruženje, ili bezbrojne druge prilagodbe. No, prema istom ključu, previše dušikovog oksida koji proizvodi naš mikrobiom može uzrokovati bolesti ili razvojne probleme u fetusu - objasnio je.

Stamer kaže da njegova istraživanja pridonose rastućem opsegu radova koji pokazuju kako bakterije koje žive u crijevima utječu na prehranu i okoliš, te na taj način značajno utječu na naše zdravlje. Nada se da će njegov rad u budućnosti imati terapijski potencijal.

Damir Fatušić

Objavljeno: 05.03.2019