"Svjedoci smo da veliki broj djelatnika ne želi upoznati svoje poslodavce da su invalidi rada, odnosno osobe s invaliditetom u strahu od mogućeg otkaza", upozorava uz ostalo pravni stručnjak, kandidat na Bandićevoj koalicijskoj listi, u 8. izbornoj jedinici

 

Leke Sokolaj je kandidat za predstojeće izvanredne parlamentarne izbore na Bandićevoj koalicijskoj listi, u 8. izbornoj jedinici, pod rednim brojem 13. Zajednici osoba s invaliditetom poznat je kao dugogodišnji pravni stručnjak u Hrvatskom savezu udruga invalida rada.

Gospodine Sokolaj, možete li se ukratko predstaviti javnosti - otkud dolazite, obrazovanje, zanimanje, radno iskustvo, obitelj?

- Rođen sam u Zagrebu 1959. godine. Završio sam Pravni fakultet u Zagrebu. Zaposlen sam u Hrvatskom savezu udruga invalida rada na mjestu izvršnog direktora i voditelj sam pravnog savjetovališta za osobe s invaliditetom. Član sam upravnog odbora Međunarodne organizacije invalida rada - FIMITIC.

Od 2005. godine radim u Hrvatskom savezu udruga invalida rada. U svom radu kao pravni savjetnik upoznat sam s problemima s kojima se svakodnevno susreću invalidi rada i ostale osobe s invaliditetom.

Svojim inicijativama izmjena i dopuna Zakona prepoznat sam u Pokretu osoba s invaliditetom kao svojevrsni zaštitnik prava i inicijator pozitivnih promjena i afirmacije položaja invalida rada i osoba s invaliditetom.

Koliko i na koji način Vam dosadašnje radno iskustvo može koristiti u obnašanju političke dužnosti?

- Moj politički angažman na izbornoj listi Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti u VIII. izbornoj jedinici na 13. mjestu, izazvan je neispunjavanjem zahtjeva Pokreta osoba s invaliditetom od strane svih dosadašnjih političkih struktura, za potpuno rješavanje osnovnih potreba, interesa i prava osoba s invaliditetom, ujedno ostvarivanje operativnih instrumenata i mogućnosti za neposredno iniciranje izmjena i dopuna postojećih zakona, pravilnika i drugih podzakonskih akata.

Na koji način pomažete osobama s invaliditetom u borbi protiv diskriminacije i predrasuda?

- Osobe s invaliditetom se tijekom života često susreću s diskriminacijom i nepravdom. Kao voditelj pravnog savjetovališta pomažem im da u skladu sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije prepoznaju oblike diskriminacije po osnovi invaliditeta. Također, jedan od mojih zadataka je da upoznam osobe s invaliditetom s praksom Europskog suda pravde i iskustvima Academy of European law (ERA) sa sadržajem presuda o diskriminaciji osoba s invaliditetom. Zakonskim inicijativama, izmjenama i dopunama Zakona i podzakonskim aktima borim se protiv normativnih oblika diskriminacije.

U slučaju da zasjednete u saborske klupe, gdje se najviše mislite zalagati za OSI populaciju, na kojim područjima života?

- U slučaju pobjede na predstojećim parlamentarnim izborima mislim se zalagati za ispunjenje sedam osnovnih ciljeva:

Izjednačavanje kvalitete življenja osoba s invaliditetom u svim sredinama, općinama, gradovima i županijama sa standardima i kvalitetom života u Gradu Zagrebu - prava i povlastice, besplatan gradski prijevoz, kombi vozila, besplatno parkiranje, socijalne naknade i davanja, stambeno zbrinjavanje osoba s invaliditetom, riješen problem poslovnih prostora udruga osoba s invaliditetom. Grad Zagreb je 2012. godine osvojio zlatnu nagradu Mobility Award za pristupačnost.

Usvajanje Zakona o udrugama osoba s invaliditetom od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku - sustavno financiranje osnovne djelatnosti udruga osoba s invaliditetom iz državnog proračuna.

Donošenje i usvajanje Zakona o inkluzivnom dodatku - kompenzacija povećanih troškova života uzrokovanih invaliditetom, neovisno o dohotku kojeg ostvaruje sama osoba s invaliditetom, u svrhu ravnopravne inkluzije u društveni život, povećanje iznosa osnovice za izračun socijalnih naknada do usvajanja navedenog Zakona.

Donošenje i usvajanje Zakona ili Pravilnika o osobnim asistentima - trajno rješenje osiguranja osobne asistencije za osobe s najtežim invaliditetom, asistenti u nastavi, tumača znakovnog jezika, vodiča za slijepe osobe, radnog asistenta.

Donošenje i usvajanje Zakona o socijalnom stanovanju - socijalno stanovanje jeste stanovanje odgovarajućeg standarda koje se osigurava uz podršku države osobama koje iz socijalnih, ekonomskih i drugih razloga nisu u mogućnosti riješiti svoje stambeno pitanje kupovinom stana po tržišnim uvjetima, npr. osobama s invaliditetom, mladim bračnim parovima s jednim ili više djece, samohranim roditeljima, mladima... Ovo je učinkovita pronatalitetna mjera.

Razvoj i provedba Protokola u ranoj intervenciji - rana identifikacija i intervencija, psihosocijalna rehabilitacija djece s razvojnim rizikom i teškoćama u razvoju.

Lobiranje kod zastupnika Sabora, članova Vlade, županijskih tijela, gradskih tijela, političkih stranaka, sindikata, za ostvarivanje prava osoba s invaliditetom.

Po Vama, kakvu političku snagu predstavljaju osobe s invaliditetom u Hrvatskoj, budući da broje više od pola milijuna građana naše zemlje?

- S obzirom da u Republici Hrvatskoj ima 508.000 osoba s invaliditetom, smatram da nisu zastupljeni u pravoj mjeri u političkom i javnom životu te da političari nisu u cijelosti iskoristili njihovu snagu. Socijalna empatija i odnos prema osobama s invaliditetom još je jednom potvrđena od strane Milana Bandića uvrštavanjem sedam osoba iz Pokreta osoba s invaliditetom na liste, i time je ostvarena jedinstvena prilika da neposredno odlučujemo o položaju osoba s invaliditetom u našem društvu.

Kao dugogodišnji pravni stručnjak u Hrvatskom savezu udruga invalida rada, što smatrate problemom u provođenju Zakona o suzbijanju diskriminacije?

- Provedba navedenog Zakona uvjetovana je znanjem kako prepoznati oblike diskriminacije po osnovi invaliditeta. Dosadašnja sudska praksa s malim brojem presuđenih predmeta i neprijavljivanje slučajeva ne doprinosi primjeni Zakona. Dugotrajnost sudskih postupaka, sekundarna viktimizacija žrtve te javno iskazivanje neprihvatljivih stavova upravo onih dionika koji su ključni za zaštitu žrtava samo su neki od faktora koji utječu na stvaranje trenda nedostatnog prijavljivanja diskriminacije.

Nedostatno korištenje mogućnosti "Udružene tužbe" - uloga udruga osoba s invaliditetom, instituta "Umješača" u postupku - uloga pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, poznavanje prakse Europskog suda pravde koji je osim lake i teške diskriminacije po osnovi invaliditeta uveo i oblik prenesene, tj. asocijativne diskriminacije za osobe koji su u obiteljskim ili drugim odnosima s osobom s invaliditetom: u predmetu Coleman, majka je tvrdila da se s njom nepovoljno postupalo na poslu radi invaliditeta njezina sina. Zbog njegova je invaliditeta majka kasnila na posao te je tražila godišnji odmor u skladu sa sinovljevim potrebama. Njezini su zahtjevi odbijeni te joj je zaprijećeno otkazom, a to je popraćeno uvredljivim komentarima na račun sinovljeva stanja. Europski sud pravde prihvatio je kao usporednike njene kolege s djecom na sličnim radnim mjestima, zaključivši da im je, kad su to tražili, bilo omogućena fleksibilnost radnog vremena. Sud je također prihvatio da se u ovom slučaju radilo o diskriminaciji i uznemiravanju po osnovi invaliditeta, iako je majka "zdrava osoba".

Mobbing u radnom okruženju. Koliko često su Vam se javljale, kao pravnom stručnjaku u HSUIR-u, osobe s invaliditetom vezano za ovaj problem?

- Nažalost, danas smo svjedoci da veliki broj djelatnika ne želi upoznati svoje poslodavce da su invalidi rada, odnosno osobe s invaliditetom u strahu od mogućeg otkaza ugovora o radu. Uvođenjem očevidnika za zaposlene osobe s invaliditetom - kvotni sustav zapošljavanja, često se događala bizarna situacija da kada poslodavac sazna za činjenicu da ima zaposlenu osobu s invaliditetom, iako je do toga trenutka izvrsno izvršavala svoje poslove i zadatke kroz duži vremenski period, upućuje na zdravstveni pregled kod specijalista medicine rada radi utvrđivanja radne funkcionalnosti, što dovodi do stanja stresa radi straha od otkaza i predstavlja jedan vid uznemiravanja - mobbinga.

Posebno smatram potrebitim istaknuti da smo ulaskom u EU automatski postali potpisnici Direktive 2000/78 EZ o obvezi poslodavaca i drugih adresata na poduzimanje mjera razumne prilagodbe radnog mjesta, prostora, opreme, rasporeda radnog vremena, organizacije rada, osobama s invaliditetom. Nažalost, do današnjeg dana u radno zakonodavstvo nije ugrađena definicija i odgovornost poslodavca za propust razumne prilagodbe. Preporučujemo nadležnim tijelima i poslodavcima da izmijene radno zakonodavstvo i usklade ga s antidiskriminacijskim zakonodavstvom.

Potrebno je osigurati veću zaštitu prava na radnom mjestu onih osoba koje skrbe o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom kako bi se na taj način spriječilo pogoršanje njihovog zdravlja i prevenirala institucionalizacija.

U suradnji s inspektoratom rada riješili smo niz slučajeva mobbinga od strane poslodavaca. Ujedno, u partnerstvu s Udrugom za pomoć žrtvama mobbinga održali smo niz seminara gdje smo upoznavali sudionike s novim oblicima mobbinga - prazan stol i slično, te sa sadržajima presuda iz sudske prakse.

Zajedno s Pravobraniteljicom za osobe s invaliditetom radimo na rješavanju po prijavi mobbinga te se takvi slučajevi uglavnom rješavaju postupkom mirenja i pronalaskom sporazumnog rješenja.

Zadatak Pokreta osoba s invaliditetom je informirati poslodavce o specifičnostima i potrebama osoba s invaliditetom, kao i o njihovim mogućnostima i sposobnostima, posebno o obvezi razumne prilagodbe.

Što po Vama treba učiniti kako bi se ostvario napredak pri utvrđivanju invaliditeta i tjelesnog oštećenja, jer ovo je problem koji je godinama prisutan u Hrvatskoj?

- Donošenjem Zakona o jedinstvenom tijelu vještačenja bili smo izuzetno zadovoljni, no prema mom stajalištu prebrzo se krenulo u sam postupak vještačenja. U postupak se krenulo prije nego što su se ostvarile pretpostavke za učinkovit rad i provođenje postupka vještačenja. S obzirom na to, u prvoj je godini djelovanja i rada bilo od prethodne godine 20.000 zahtjeva za vještačenje. Navedena činjenica uvjetovala je dugotrajnost postupka i rješavanje po zahtjevima, što je dovelo do velikog nezadovoljstva osoba s invaliditetom.Ovom prilikom navodim kao primjer osobu koja je bila privremeno nesposobna za rad te je koristila bolovanje, a pokrenut je postupak vještačenja i utvrđivanja radne sposobnosti. Međutim, nije bila pravovremeno pozvana u postupak, a došlo je do prekida bolovanja, pa unatoč činjenici da je kod nje nastupio trajni gubitak radne sposobnosti morala se vratiti na posao. Navedeno je uvjetovalo nemogućnost izvršavanja radnih zadataka i mogućnost uručivanja otkaza Ugovora o radu od strane poslodavca. Na žalost takvih slučajeva je jako puno.

Poruka osobama s invaliditetom?

- Sukladno članku 29. Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom – sudjelovanje u političkom i javnom životu osoba s invaliditetom, pozivam sve osobe s invaliditetom da pokažu jedinstvo i homogenost Pokreta osoba s invaliditetom te zaokruže naše kanditate, i daju punu potporu i u ostalim izbornim jedinicama listi broj 2 - stranci koja je to omogućila.

Razgovarala: Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 07.09.2016