"Kako je i dalje moguće da pitanje arhitektonskih barijera budu jedna od glavnih tema skupova udruga osoba s invaliditetom? To pitanje trebalo biti davno riješeno kao bismo se bavili onim suštinskim stvarima, poput zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom, razvoja usluga, zapošljavanja", kaže uz ostalo kandidatkinja na izbornoj listi Mosta

 

Gospođo Bošnjak, na izbore izlazite kao kandidatkinja Mosta. Koje političke reference imate za ulazak u Sabor ili, eventualno, Vladu RH?

- Dolazim iz Slavonije, na ove izbore izlazim kao kandidatkinja Mosta u četvrtoj izbornoj jedinici kao druga na listi. 

Nakon završetka studija prava u Osijeku zapošljavam se 2010. godine u Orahovici u tvrtki Phoenix, a već 2011. počinjem raditi na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera, na mjestu voditelja ureda za međunarodnu suradnju, znanstvene i stručne projekte. Iznimno uživam u stvaranju, tako da sam pokrenula i vlastitu tvrtku u području poljoprivredne djelatnosti.

Priznata ste stručnjakinja za fondove Europske unije. Mislite li, budete li izabrani na neku od državnih funkcija, tu stručnost iskoristiti i kako bi pomogli socijalno ugroženim skupinama, ponajprije osobama s invaliditetom?

. Moram primjetiti kako su rješenja koja se nude za te skupine kratkotrajana i promjenjiva, bez dugoročnog planiranja i financijskih sredstava na duži rok.

Rješavanja potreba osoba s invaliditetom sastavni je dio politike Mosta, ne samo programa socijalne politike, već i zdravstvene politike te politike rada i zapošljavanja. Najveći dio osoba s invaliditetom ima izuzetno niske primanja, bilo plaće ili socijale naknade i teško žive s tim primanjima, pa će dio našeg rada biti u području socijalne skrbi za one koji ne mogu raditi ili su nezaposleni, i društvenog poduzetništva za one koji mogu raditi uz potporu. Jako sam zainteresirana da se sredstva Europske unije i Republike Hrvatske koriste za poboljšavanje životnih uvjeta osoba s invaliditetom i tu ću koristiti svoja znanja koja imam kao pravnica, poduzetnica i stručnjakinja za fondove Europske unije. U Strategiji razvoja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj od 2015. do 2020. godine definirani su kriteriji za prepoznavanje društvenih poduzetnika i i u kojoj se razrađuju mjere i aktivnosti za njihovo poslovanje.

Tu očekujem jako važnu ulogu brojnih udruga osoba s invaliditetom i njihovih saveza koji će biti naši partneri u provedbi javnih politika prema osobama s invaliditetom jer najbolji se rezultati postižu kada država, lokalna samouprava i udruge zajednički rješavaju izazove.

Što mislite o položaju OSI populacije u našem društvu?

- Prema posljednjem istraživanju 29,3 posto ljudi u RH u riziku je od siromaštva ili socijalne isključenosti i taj postotak nas svrstava među najugroženije države u Europskoj uniji. Nažalost, osobe s invaliditetom dijele sve probleme svih hrvatskih građana – niske prihode i visoku cijenu života, nezaposlenost i to posebno nezaposlenost mladih, život u zajednicama s manje mogućnosti zbog prometne izolacije ili ratnih stradanja. Dodatni problemi koje znaju samo osobe s invaliditetom zbog svog tjelesnog, osjetilnog, intelektualnog ili nekog drugog oštećenja zbog kojeg ne mogu u cijelosti sudjelovati u zajednici, znaju najbolje same osobe s invaliditetom. Kako je i dalje moguće da pitanje arhitektonskih barijera budu jedna od glavnih tema skupova udruga osoba s invaliditetom? To pitanje trebalo biti davno riješeno kao bismo se bavili onim suštinskim stvarima, poput zaštite ljudskih prava osoba s invaliditetom, razvoja usluga, zapošljavanja. Drago mi je što je Hrvatska potpisnica raznih konvencija i strategija koje govore o životu osoba s invaliditetom jer je to jedan od pokazatelja visoke svijesti o teškoćama u kojima se nalaze, ali čeka nas još dalek put od punog i ravnopravnog sudjelovanja osoba s invaliditetom u svim aspektima javnog, političkog, kulturnog života. 

Zašto Most do danas nije predstavio program kojim bi riješio brojne egzistencijalne probleme osoba s invaliditetom? Riječ je naime o društvenoj skupini od pola milijuna građana i njihova se politička snaga nikako ne smije ignorirati...

- Osobe s invaliditetom će najbolje prepoznati rad svih političkih opcija i honorirati rad ili kazniti nerad, politički dogovori i obećanja su suvišna i ne bi smjeli zadovoljiti naše građane s invaliditetom. Oni jesu politička snaga zbog svoje brojnosti, ali ne bi smjeli biti zloupotrijebljeni u predizborne svrhe. Pitajte to roditelje djece s autizmom ili djecu koja moraju svaki dan putovati na rehabilitacije iz Zagorja u Zagreb. Posebno su opasna ona nerealna obećanja koja nisu provediva ili su osmišljena u različitim PR uredima. Most nezavisnih listi je u svome programu socijalne politike predvidio nastavak suradnje s udrugama koje su usmjerene osobama s invaliditetom, razvoj društvenog poduzetništva, suradnju s akademskom zajednicom koja sustavno istražuje potrebe osoba s invaliditetom, te smo obećali rast BDP-a koji nam može dopustiti širenje ili jačanje postojećih mjera. Posebno razmišljamo o dodatnoj pomoći obiteljima koji skrbe o djeci s visokom stopom invaliditeta, kroz usluge i financijsku potporu, a o tome ćemo razgovarati sa svim partnerima nakon izbora. Fokus mog zalaganja bit će u pronalaženju mjera i stvaranju uvjeta za dugoročno zapošljavanje osoba s invaliditetom. Priliku vidim u realizaciji mjera u Strategiji društvenog poduzetništva gdje je osigurano više od 270 milijuna kuna za razvoj takve vrste poduzetništva, od čega je najveći dio financiran iz Europskog socijalnog fonda.

Trenutno je otvoren natječaj "Poticanje društvenog poduzetništva“ namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, neprofitnim organizacijama i organizacijama civilnog društva. Ukupna sredstva osigurana u sklopu ovog natječaja iznose osam milijuna kuna. Nužno je financirati sve kvalitetne projekte, a ne svega deset ili dvadeset projekta, nužno je osigurati mehanizme za povećanje alokacija kada za to postoje opravdani razlozi. 

Razgovarao: Mladen Kristić

Objavljeno: 06.09.2016