PITANJE: L. V. Poštovani, imam 28 godina, rođena sam s cerebralnom paralizom i nakon škole u Zagrebu vratila sam se u svoje selo.

 

Mama i ja živimo same i stalno se sukobljavamo oko prehrane, a financijski baš i ne možemo svaka kuhati po svome. Tvrdim da ne smijemo koristiti svinjsku mast, maslac, sir, vrhnje jer se bojim kolesterola. Ona kaže da je to zdravije od raznih margarina, voćnih jogurta, keksa koje volim i korištenja ulja s omega-6 masnim kiselinama, te me stalno plaši da ću se udebljati i teže kretati. Koristim štake na manje relacije, inače kolica. Kako objasniti njezin povišeni kolesterol, jer mislim da pretjeruje s tim domaćim proizvodima. Recite mi jesam li u pravu i molim vas nešto više informacija o dobrom i lošem kolesterolu, te kako se zdravo hraniti?

ODGOVOR: Kolesterol je masna tvar (slična vosku), prijeko potrebna našem tijelu za mnoge vitalne funkcije (rad mozga, živčanoga sustava i staničnih membrana, za stvaranje žučnih kiselina, spolnih i nekih drugih hormona, vitamina D). Međutim, ako ga ima previše u krvi, kolesterol se nakuplja, taloži u arterijama (na njihov unutrašnji sloj), stvarajući zadebljanja (aterome, plakove, ploče), uzrokujući aterosklerozu, koja je glavni čimbenik rizika za nastanak i razvoj krvožilnih poremećaja i bolesti.

Vaša jetra proizvodi oko 75 posto kolesterola vašeg organizma, a prema službenoj medicini, postoje dva tipa: High-density (visoke gustoće) lipoprotein ili HDL: Ovo je “dobar” kolesterol koji pomaže da kolesterol bude podalje od vaših arterija i uklanja ostatke iz arterijskih naslaga, što može pomoći sprječavanju srčanih bolesti.

Low-density (male gustoće) lipoprotein ili LDL: Ovaj “loši” kolesterol kruži krvotokom i prema konvencionalnom shvaćanju, može se nakupljati na arterijama stvarajući naslage koje arterije čine suženima i manje fleksibilnima (stanje se naziva aterosklerozom). Ako se u jednoj od tih suženih arterija stvori ugrušak i dospije do srca ili mozga može doći do srčanog ili moždanog udara. Vaš ukupan kolesterol sačinjavaju i trigliceridi: povišena razina ovih opasnih masti povezana je sa srčanim bolestima i dijabetesom. Trigliceridi rastu od previše žitarica i šećera, fizičke neaktivnosti, cigareta, alkohola i prekomjerne težine ili pretilosti, te lipoprotein Lp tvar koju sačinjavaju dijelom LDL “loš kolesterol” plus bjelančevina. Povišena razina Lp(a) veoma je jak faktor rizika za srčane bolesti.Ovo je jasno dokazano pa ipak malo koji liječnik provjerava njegovu razinu kod pacijenata. Vaša ukupna razina kolesterola nije značajan indikator rizika od srčanih bolesti.

Kolesterol je nepravedno proglašen glavnim uzročnikom bolesti srca i krvnih žila, a medicinska struka počela je preporučivati da se masnoće životinjskog porijekla izbace iz prehrane. Tijekom više od deset godina u 21 zemlji diljem svijeta, na najvećem mogućem uzorku ikada, odnosno na 10 milijuna žena i muškarca, Svjetske zdravstvene organizacija provela je istraživanje s ciljem utvrđivanje veze između kardiovaskularnih oboljenja i kolesterola. Rezultati su bili savršeno jasni i potvrdili da se moramo vratiti tradicionalnoj prehrani, temeljenoj na unosu zasićenih masti. Na žalost konvencionalna medicina već odavno je u službi velikih faramceutskih kuća. Stoga nam se naglašava prednost unosa upravo onih namirnica koje nanose veliku štetu našim krvnim žilama, odnosno biljna ulja s velikim udjelom omega-6 masnih kiselina, poput suncokretovog, sojinog i kukuruznog, te prekomjerno konzumiranje proizvoda s velikim udjelom brašna i šećera. Takve prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti i materijalnom trošku, nadmašili druge pošasti u povijesti čovječanstva. Predugo se već ističe štetnost kolesterola, a ne spominje kako bez njega nema života.

Kolesterol je sastavni je dio stanične membrane i osigurava normalno funkcioniranje svake stanice u organizmu, ishodni je spoj (prekursor) iz kojeg nastaju mnogu hormoni, uključujući spolne hormone, hormone mineralokortikoide koji upravljaju prometom vode i natrija, glukokortikoide koji imaju brojne funkcije poput regulacije metabolizma i imunološkog sustava, vitamin D koji je neophodan za pravilan metabolizam kalcija, ishodni je spoj za žučne kiseline koje su neophodne za probavu masti i apsorpciju vitamina topivih u uljima. Budući da kolesterol sudjeluje pri stvaranju hormona, vitamina A, D i E, te žučnih kiselina, njegovo snižavanje izravno dovodi do slabljenja vitalnosti i plodnosti, poremećaja u izgradnji kostiju i muskulature, te ozbiljnih poremećaja u razini elektrolita koji u konačnici vode do ozbiljnih srčanih i neuroloških komplikacija. Sudeći po rezultatima brojnih istraživanja, dijeta koja savjetuje reduciranje masnoća i kolesterola, nema nikakav učinak na bolesti srca i krvnih žila. Zasićene masti jačaju imunološki sustav i sprečavaju pojavu mnogih bolesti. Njihove masne kiseline po prirodi su antigljivične, antivirusne i antimikrobne. One sprječavaju osteoporozu, hrane mozak, te osiguravaju pravilan rad živčanog i hormonalnog sustava. Uz sve navedeno, pouzdano snižavaju rizik od bolesti srca i krvnih žila. Prehrana bogata prirodnim masnoćama nipošto nije štetna po zdravlje. Baš nasuprot, takva prehrana je izuzetno zdrava i višestruko korisna.
U svojoj knjizi ‘Lijekovi ili priča o obmani’ prva je otvoreno progovorila o manipulacijama farmaceuta dr. Lidija Gajski koja kaže: "Dovoljno je reći da se osnovne smjernice prema kojima radimo u posljednjih 10-ak godina kose s kliničkim iskustvom liječnika, ali i zdravim razumom bolesnika. Primjera radi, normale za krvni tlak su sa 160/95 pale na 140/90, a optimalni tlak je niži od 120/80. Slično je sa šećerom i kolesterolom. Da bi postigli te vrijednosti, sve više ljudi uzima lijekove i postaje ovisno o farmakoterapiji. To spuštanje normala nije slučajno jer je farmaceutski kompleks do te mjere ekspandirao da je potrošio bolesne ljude i sada ulazi među zdrave na način da ih pretvara u rizične. Pa je od kolesterola stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za moždani, od šećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću.
Tada zdravi ljudi postaju rizični i trebaju lijekove. A to je smisao svega − što veća potrošnja lijekova koji su, usput rečeno, vrlo upitne djelotvornosti, te povećanje zarade farmaceutske industrije. Farmaceutska industrija vara bolesne i zdrave.

Od kolesterola je stvoren rizik za srčani udar, od visokog tlaka za moždani, od šećera rizik za zatajenje bubrega i sljepoću. To je smisao svega − što veća potrošnja lijekova, te povećanje zarade

Zaključak je jasan, kolesterol je zapravo dobar i neophodan. No, kao i u svemu drugome, višak može biti štetan. Da bi smanjili kolesterol jedite zdrave, po mogućnosti sirove masnoće koje odgovaraju vašem nutritivnom tipu. Ovo uključuje: maslinovo ulje, kokos i kokosovo ulje, organske sirove mlječne proizvode (maslac, vrhnje, kiselo vrhnje, sir, itd.), avokado, sirove orašaste plodove, sjemenke, jaja (lagano kuhana s očuvanim žumanjkom ili sirova), organsko meso pašnih životinja.

In Portal

Objavljeno: 01.06.2015