PITANJE: S. M. (26) Poštovani, u vezi sam sa slijepom djevojkom. Odlučili smo se početi zajednički život i potražili stan.

 

Dok smo živjeli odvojeno najčešće smo boravili kod mene. Nisam se osjećao dobro u njezinom stanu koji je jako mračan. Ne smeta me što ona nosi sve sivo i crno, to mi je potpuno nevažno. No životni prostor volim da me diže, ne spušta. Slažete li se da je tamno teško i ubija volju za akcijom bilo koje vrste?

Ona misli da pretjerujem i ne shvaća zašto toliko pridajem pažnju bojama našeg budućeg doma. Dajte mi neke primjere da joj dokažem kako ne stvaram problem iz ničega. Hvala.

ODGOVOR: Osnova psihološkog djelovanja boja na čovjeka leži u interakciji vizualnog opažaja. I sam opažaj se stvara kroz prvu fazu kojom mozak organizira osjete u cjelinu i druge kada im pridaje smisao i značenje. Poznato je da svaka boja izaziva posebno raspoloženje, pa tako svijetle boje kao i svjetlost koja je izvor života potiču vitalnost, životnu energiju i izazivaju osjećaj ugode. Tamne boje kao i tama koja guši izazivaju negativne misli i izazivaju loše raspoloženje.

U pravu ste postoji razlika između teških i lakih boja. Svjetle boje nam se čine lake i dižu nam raspoloženje, a tamne teške pa nas čine čak i depresivnim. I boju koja u sebi ima nešto crnila ili crvenila osjećamo kao tešku. Poznati su eksperimenti sa radnicima koji drže da su žuti sanduci lakši od sivih, tamnoplavih i crnih.

Među prvima koji su istaknuli važnost boja bio je psiholog Max Lusher koji je sredinom 20. stoljeća osmislio test bojama za ispitivanje ličnosti. Zamislite da trebate cijeli dan provesti u jednoj prostoriji. Najprije zamislite da je ta prostorija u bojama: namještaj je nježno žut i narančast, na podu je plavi tepih, u kutu je velika zelena biljka. A sada zamislite prostoriju u kojoj je sve crno, sivo i bijelo. U kojoj biste radije proveli dan? Ako ste poput većine, onda u onoj u bojama. Čak i ljudi koji ne mogu razaznavati boje, osjetit će njihov učinak jer izgleda da mozak ne doživljava boje samo vidom već i drugim centrima, naročito kožom – našim najvećim fotoreceptorom. Boje mogu imati snažan utjecaj na doživljaj topline u prostoriji.

Ispitujući utjecaj boja na mentalne sposobnosti, u Njemačkoj su jednu skupinu djece smjestili da se igraju u jarko obojenim sobama, a drugu u sobama oličenim u bijelo, crno i smeđe. Otkrili su da su djeca koja su se igrala u obojenim sobama odmah pokazala porast kvocijenta inteligencije, dok je kod djece smještene u "neobojenim“ sobama zabilježen pad. Utjecaj boja na učenje stalno se potvrđuje. U Americi je niz studija pokazao da su u školama u kojima su uvedene promjene u bojama učenici pokazali ponos na školu i smanjili su se problemi u ponašanju. Ispitivanja pamćenja riječi i boja pokazala su da ljudi mnogo bolje pamte boje nego riječi.

U Rusiji su provođena istraživanja sa slijepim osobama kojima su davane određene boje. Crvena je u pravilu bila opisana kao topla, hrapava/gruba/nemirna, dok su plavu slijepe osobe uvijek opisivali kao glatku i hladnu iako su materijali kojim su se istraživači koristili bili iste i temperature i teksture. Svaka boja ima vibraciju i to je razlog zbog kojeg slijepe osobe mogu osjetiti boju. Svaka boja ima svoju vibraciju i uzvraća na pogled onoga tko je gleda.

Prema tome, i slijepe osobe reagiraju na boju, jer je osjećaju. Upravo iz tog razloga u pravu ste što želite žive boje doma i razgovarajte s djevojkom o tome.

In Portal

Objavljeno: 17.03.2015