Dječji dom Zagreb zbrinjava djecu bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu čiji je razvoj bio ugrožen u vlastitim obiteljima, te trudnice i majke s djecom. Pruža im smještaj, stručnu podršku i sigurnost, te izobrazbu neophodnu za slobodan razvoj ličnosti. Dom danas skrbi o 250 djece u dobi do 21 godine starosti. O životu u Domu i položaju djece s teškoćama u razvoju razgovarali smo s ravnateljicom Jasnom Ćurković Kelava.

 

Obzirom da je Ustavni sud suspendirao novi Obiteljski zakon, kako se ta odluka odražava na postupke posvajanja?

- Važno je znati da Dječji dom Zagreb ne sudjeluje u samom postupku posvajanja, odnosno ne bira i ne donosi odluke o odabiru posvajatelja za konkretno dijete koje je smješteno u našoj ustanovi, no daje stručno mišljenje i prijedloge najboljeg oblika skrbi koje Centar za socijalnu skrb (CZSS) uglavnom uvažava. Iz Doma u Nazorovoj zadnjih desetak godina imali smo 30-ak posvajanja godišnje. Taj broj je znatno pao 2013. i 2014. godine te smo kroz medije i Ministarstvu socijalne politike i mladih izrazili zabrinutost obzirom da se broj djece smještene u domu za koju bi trebalo pokretati postupke za posvojenje povećao, a postupci se ne pokreću. Prošle godine bilo je samo 14, a 2013. devet posvojenja. Novi Obiteljski zakon, donesen u 2014. godini, u segmentu vezanom za posvojenje odredio je rokove koji bi trebali skratili same postupke oduzimanja roditeljskog prava i stjecanja pretpostavki za posvojenje djeteta. Imali smo velika očekivanja od njega, no čekajući novi zakon centri za socijalnu skrb tijekom 2014. nisu pokretali postupke prema roditeljima djece koji ne brinu o djeci i ne funkcioniraju. Kad su centri za socijalnu skrb krenuli u postupke po novom zakonu, koji je znatno različit od starog, krajem 2014. došlo je do suspenzije Zakona što je dovelo do potpune pravne nesigurnosti i blokade vezane za sve postupke. Praktično to znači da su centri za socijalnu skrb sada u nekom vakuumu, ne provode postupke i pretpostavljam da čekaju donošenje potpuno novog zakona. Svako kašnjenje znači dugotrajan boravak djeteta u instituciji što nije dobro za dijete i što mu slabi šanse u budućnosti. U tom smislu smo nesretni što je novi zakon suspendiran.

Djeca s teškoćama u razvoju, starija djeca, djeca s bratom ili sestrom teže su posvojiva. Stoga će se krajem ožujka opisni profili djece s teškoćama u razvoju naći na internetskim stranicama Dječjeg doma Zagreb. Recite nam više o ovoj akciji.

- U sustavu socijalne skrbi postoji veliki broj djece koja pravno ispunjavaju pretpostavke za posvojenje, čak 360 po podacima Ministarstva socijalne politike i mladih (MSPM), ali zbog nekih svojih karakteristika se nije našlo za njih posvojiteljske obitelji. Ovih dana medijski smo istupili s namjerom da na web stranicu doma stavimo anonimne, opisne profile teško posvojive djece za koju se već dugo ne pronalaze posvojitelji. Uglavnom se radi o djeci koja imaju teškoće u razvoju, zdravstvene teškoće ili su starija od osam godina, kao i o više od troje braće i sestara, kojima je u interesu da budu posvojeni od jedne obitelji. Je li u pitanju nedovoljan angažman u traženju odgovarajuće obitelji u slučaju djece s teškoćama i višečlane obitelji ne mogu znati, no vjerujem da se u CZSS-u zaista trude. Sigurna sam da neće nazvati svih 800 do 900 licenciranih obitelji koji se nalaze u registru posvajatelja i ovo nam se učinilo kao dobar način da dopremo do što većeg broja potencijalnih obitelji posvajatelja. Ovim ne otkrivamo toplu vodu, to je prepisano od razvijenijih i boljih sustava koji tu praksu imaju odavno ustaljenu i kod njih su profili djece za koju traže obitelji puno eksplicitniji. Mi ćemo paziti na visoku zaštitu djetetove privatnosti, nećemo postavljati fotografije, podatke o identitetu ili eventualnoj dijagnozi. Profil će biti samo opisni, bit će nam bitniji naglasak na potrebe djeteta i profil obitelji koju dijete treba i koja može osigurati njegove potrebe. Ovo je naš pokušaj da dođemo do što više potencijalnih posvajatelja ili udomitelja do kojih CZSS nije uspio doći, pa i ovim putem pozivamo zainteresirane da češće od kraja ožujka posjećuju stranicu www.domzadjecu.hr. Ukoliko pokažu interes za neko od djece putem naše e-mail adrese: dom-za-djecu-zagreb@zg.t-com.hr, uputit ćemo ih na CZSS, nadležan za postupke posvajanja i udomljavanja djece.

Iz svog dugogodišnjeg iskustva recite nam koji je razlog da se u Hrvatskoj posvaja mali broj djece s teškoćama u razvoju?

- Posvajatelji, državljani RH, uglavnom navode da žele usvojiti što mlađe, zdravo dijete, ili s manjim teškoćama, ali dijete koje ima teže zdravstvene teškoće često se odbija. Imali smo jednog dječaka koji je bolovao od dijabetesa i bio pet godina pravno čist za posvojenje. U tom periodu iz CZSS rekli su da tražeći posvajatelje u svojim popisima nitko nije bio zainteresiran. Dijabetes kao bolest modernog doba ne onemogućava dijete u normalnom funkcioniranju i životu. U jednom dnevnom listi opisali smo situaciju i javilo nam se čak jedanaest parova koji su bili obrađeni kao potencijalni posvajatelji. Bili smo iznenađeni tolikim interesom te vidjeli da centri ne kontaktiraju dovoljan broj posvojitelja. Iskustvo nam kaže da se za djecu s teškoćama lakše odlučuju posvajatelji iz, primjerice, Italije, Švicarke, Švedske, no kada smo išli u analizu vidjeli smo da nisu to senzibilniji ljudi na potrebe djeteta od naših posvojitelja, već jednostavno njihovi sustavi zdravstva, obrazovanja i slično, imaju brojne servise i usluge kojima olakšavaju život i skrb o takvom djetetu.

U sklopu Nazorove otvoren je Majčinski dom. Koje su njegove potrebe i mogućnosti, te perspektiva majki i djece nakon poroda?

- Majčinski dom desetljećima u Nazorovoj pruža privremenu skrb trudnicama i majkama nakon rođenja djeteta do godinu dana. Trenutno je situacija da zbog obnove ovog odjela radimo sa osam korisnica u improviziranim uvjetima. Kako su potrebe veće, zahvaljujući pomoći Grada Zagreba, Zagrebačke banke i naše gradske četvrti Gornji Grad-Medveščak, izvode se građevinski radovi u prostoru gdje ćemo moći primiti više majki s djecom. Naše majke su često maloljetne i iz nefunkcionalnih obitelji, nesređenih životnih uvjeta, nerijetko su prekinule školovanje. Tijekom boravka nastojimo da dobiju neko zanimanje, kako bi se po odlasku mogle lakše zaposliti i brinuti o djetetu. Cilj nam je pomoći sveobuhvatnom skrbi da majka ostane uz svoje dijete, prošle godine pokrenuli smo akciju "Sačuvajmo njihov zagrljaj", koju je podržala Zaklada "Vaša pošta" te životno osigurala već sedam majki, što znači da će nakon odlaska iz Majčinskog doma imati dvije godine po dvije tisuće kuna mjesečno. To može znatno pomoći u rješavanju njihovih problema, a kroz sustav organiziranog stanovanja, dnevnog boravka za djecu i zapošljavanja putem javnih radova nastojimo tu skrb zaokružiti.

Kako bi okarakterizirali uvjete za mališane u Dječjem domu Zagreb?

- Mi kao ustanova imamo dobre materijalne uvjete, kvalitetne stručnjake koji skrbe o djeci, a gotovo svako dijete ima i svog volontera. Međutim, unatoč svim pozitivnim karakteristikama, dom ne smije biti mjesto za dugotrajnu skrb o djeci. Svako dijete treba sigurnost i ljubav obitelji za svoje odrastanje, a dom mora biti samo kratkotrajni prijelaz iz loših u dobre obiteljske uvjete. I na tome svi dionici u sustavu socijalne skrbi trebaju inzistirati.

Usprkos malom postotku posvajanja djece s teškoćama, postoje i priče sa sretnim svršetkom. Možete li nam navesti barem jednu?

- Obzirom da dugo radim u domu, znam puno priča sa sretnim završecima. Prije par godina, imali smo dječaka s cerebralnom paralizom koji je sedam godina čekao da mu se pronađe obitelj koja bi htjela i mogla preuzeti brigu o njemu. Izuzetno veselo dijete čiju su sudbinu zabilježile novine u nekoliko navrata, naravno bez idenditeta, u cilju traženja obitelji se zaista načekalo u domu. I onda dočekalo pravu obitelj, posvajatelje iz Italije, medicinske struke, koja mu uz stručnu podršku daje puno ljubavi i poticaja da realizira što više svojih mogućnosti.

Sigurni smo da za svako djete u ovom i drugim domovima negdje postoji njegova obitelj. Samo ju treba pronaći.

Razgovarala: Božica Ravlić

Foto: PIXSELL

Objavljeno: 16.03.2015