Sporna kirurgija: Koliko današnja medicina zapravo može pomoći osobama s cerebralnom paralizom?

Dobra vijest dolazi iz Univerziteta u Tennesseeju, gdje znanstvenici rade na istraživanju koje će, kako predviđaju, za par godina dovesti do pouzdane dijagnostike za djecu, ali i odrasle osobe s cerebralnom paralizom

 

Dijete s cerebralnom paralizom, kaže teorija, može poboljšati hod i osoviti se čvrsto na noge nakon operacije u kojoj mu je kirurškim zahvatom mišić iz frontalnog dijela koljena premješten u stražnji dio noge. Kirurgija može unaprijediti mobilnost takvog djeteta na način da korigira rad mišića.

No, ta kirurška intervencija još će vjerojatnije dovesti do toga da dijete lakše gubi ravnotežu i pada pri najsitnijim spoticanjima. Takvi padovi ponekad završavaju i lomovima kostiju, što će reći da su kirurzi u želji da pomognu djeci s cerebralnom paralizom ipak napravili više štete.

Kako sada stvari stoje, ne postoji pouzdana kirurška metoda koja bi istinski pomogla osobama s cerebralnom paralizom, a gore spomenute operacije izvode se relativno često. Dobra vijest dolazi iz Univerziteta u Tennesseeju, gdje znanstvenici rade na istraživanju koje će, kako predviđaju, za par godina dovesti do pouzdane dijagnostike za djecu, ali i odrasle osobe s cerebralnom paralizom. Naime, zahvaljujući rezultatima istraživanja liječnici će napokon moći pouzdano utvrditi kojem će djetetu ili odrasloj osobi operacija biti od koristi, a u kojim bi slučajevima dodatno pogoršala stanje.

Misagh Mansouri ambiciozni je student iz Irana koji je u Ameriku došao 2009. godine, stekao diplomu u biomehaničkom inženjeringu, a sada u tom području sprema i doktorat. Zajedno sa svojim mentorom Jeffreyem Reinboltom, a u želji da radi na projektu koji će biti koristan društvu u cjelini, razvija dva softverska programa za računalni model koji će pokazati kako zapravo mozak kontrolira tijelo dok se osobe s cerebralnom paralizom kreću.

Ovaj kompjutorski model jasno analizira kako dijete (ili odrasla osoba) hoda prije i nakon operacije. Pritom program koristi 92 mišićna simulatora precizno postavljena na ključna mjesta u donjem dijelu tijela. Znanstvenici vjeruju da ovakva kompjutorska simulacija utvrđuje pouzdane kandidate za operativne zahvate i one kojima kirurgija može samo pogoršati stanje. To do danas nije bio slučaj: brojne su osobe s cerebralnom paralizom koje svjedoče da im je 'odlazak pod nož' gotovo upropastio život.

Rezultati istraživanja uskoro će biti dostupni medicinskim stručnjacima diljem svijeta i, pokažu li se ohrabrujućima, za nadati se da će biti primijenjena i u Hrvatskoj. Do tada odlazak na operacioni stol za osobe s cerebralnom paralizom i dalje nosi rizike. Nimalo bezazlene, nego značajne rizike.

Mladen Kristić

 

Povezane vijesti