Spomenici nepristupačnosti: Dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika

In-Portal uvodi novu rubriku 'Spomenici nepristupačnosti' u kojoj će naši novinari, u suradnji s čitateljima, otkrivati društvene i kulturne institucije koje nisu prilagođene osobama s invaliditetom. OSI populacija kao jedan od ključnih problema njihove integracije u društvenu zajednicu navodi upravo pristupačnost građevinskim objektima. In-Portal poziva svoje čitatelje da, kroz foto-materijal i prigodni tekst, prijavljuju građevinske objekte diljem Lijepe naše čiji sadržaj ili usluge ne mogu 'konzumirati' zbog nepristupačnosti. Na taj način naša redakcija želi utjecati na svijest državnih i gradskih vlasti da poduzmu odlučne korake kako bi se ispravila ova društvena nepravda

 

Zgrada Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) nalazi se u Zagrebu na adresi Trg žrtava fašizma 16.

Davne 1933. godine Hrvatsko društvo umjetnika 'Strossmayer' ostvaruje sporazum s Odborom za podizanje spomenika kralju Petru I. da se taj spomenik podigne u obliku Doma likovnih umjetnosti na Trgu kralja Petra. Za izradu spomenika bio je predložen Ivan Meštrović, pa je tako njemu povjerena i izrada idejne skice Doma. Detaljne arhitektonske planove, prema Meštrovićevoj idejnoj skici, rade arhitekti H. Bilinić i L. Horvat.

Već u kolovozu 1934. godine počinje gradnja Doma. Pripreme i gradnju vodi I. Meštrović uz suradnju slikara J. Kljakovića te arhitekata H. Bilinića, L. Horvata, D. Iblera, I. Zemljaka, N. Molnara, L. Kalde i Z. Kavurića. Poslije četiri godine gradnje, 1. prosinca 1938. godine, upriličeno je svečano otvorenje Doma. Prilikom otvaranja svojih vrata javnosti, Dom tom prigodom posvećuje zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac. U Domu se 11. prosinca otvara prva izložba 'Pola vijeka hrvatske umjetnosti'.

Zagrepčani spomenuti objekt zovu i Džamija jer se u razdoblju od 1941. do 1945., naa zahtjev tadašnje vlasti NDH, oko Doma grade tri minareta i prilazni prostor sa stubama, klupama te okrugla fontana s vodoskokom prema projektu arhitekta S. Planića, a unutrašnjost se prilagođuje novoj namjeni prema projektu arhitekta Z. Požgaja. Godine 1945., 18. srpnja, upriličeno je svečano otvorenje Džamije. Dom je za vrijeme socijalističke Hrvatske služio kao muzej revolucije, no 1990. godine popularna Džamija se vraća umjetnicima koji je, uz ostalo, koriste za organiziranje izložaba različitog sadržaja.

U tim izložbama osobe u invalidskim kolicima, zbog nepristupačnosti, ne mogu uživati.

Marko Damjanović

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

 

Povezane vijesti