S invaliditetom sam se uvijek dobro nosio, no zbog koronavirusa i potresa izgubio sam radost življenja
PITANJE: S.A. (33) Od kada je krenulo s epidemijom koronavirusa pa sve do potresa koji sam doživio, ne mogu spavati i trzam se na svaki zvuk. Izgubio sam radost življenja koju sam imao usprkos teškom invaliditetu s kojim sam se uvijek dobro nosio. Ne znam što poduzeti.
Imam li PTSP? Što je i čime je izazvan PTSP? Puno prijatelja govori da su ga dobili u ovoj godini. Uzimam biljne preparate za smirenje. Trebam li psihoterapiju i koliko je ona učinkovita? Ili je možda bolje potražiti od liječnika opće prakse tablete za smirenje?
ODGOVOR: Znanost je dokazala da je razina našeg životnog zadovoljstva kombinacija naših životnih aktivnosti i načina razmišljanja koje sami biramo (40%), okolinskih faktora (15%) i našeg genetskog nasljeđa (45%). Dakle, 55% je promjenjivo i pod našim utjecajem. Prema različitim istraživanjima psihoterapija ima bolji i dugoročniji učinak od medikamentozne terapije. Do sada najviše znanstvenih dokaza učinkovitosti ima kognitivno bihevioralna psihoterapija i u novije vrijeme metakognitivna psihoterapija.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) je odgođena ili produljena reakcija na traumatski događaj. Tipični traumatizirajući događaji su ozbiljne nezgode, seksualni ili fizički napad, borba, zatočeništvo ili mučenje i suočavanje s dijagnozom teške bolesti.
Simptomi PTSP-a su ponavljajuća i namećuća sjećanja na traumatski događaj, koja se mogu pojaviti u obliku ponavljajućih sjećanja, noćnih mora ili flashback epizoda (ponovno proživljavanje traumatskog iskustva, osoba se osjeća kao da je ponovno u tom iskustvu). Osobe s PTSP-om izbjegavaju unutarnje ili vanjske podražaje povezane s traumom. Takvo izbjegavanje može dovesti do emocionalne otupjelosti ili odvojenosti. Također proživljavaju simptome pojačane pobuđenosti koja može dovesti do ljutnje, nesanice, smanjene koncentracije i ponavljajućeg ili trajnog osjećaja opasnosti. DSM-5 uvodi i četvrti simptom, negativne emocije i razmišljanja.
- Psihijatrija jasno definira PTSP, posttraumatski stresni poremećaj. On se može javiti nakon situacija neposredne ugroze života osobe ili nekoga u njenoj neposrednoj blizini, kao što je to bilo u slučaju potresa. Ako čovjek reagira u roku od par dana, pa čak i tjedana, ako njegova reakcija s različitim mehanizmima nošenja sa stresom - bilo to spavanje, alkohol, trzanje na najmanji zvuk ili vibraciju, neki drugi ventil - nakon nekog vremena prođe, to zovemo akutnom stresnom reakcijom. No ako ne prođe, to se kvalificira kao poremećaj prilagodbe, a ako bi problemi potrajali dulje od šest mjeseci, to bi se moglo razviti u PTSP. No često olako koristimo taj termin u svakodnevnom govoru. Nitko od nas ni teoretski danas ne može biti u PTSP-u od potresa, prošlo je premalo vremena - kaže u intervjuu za Jutarnji list psihijatar Ante Silić.
Autor: In Portal
Objavljeno: 31.12.2020