Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je oko dvije milijarde ljudi oboljelih od nekih poremećaja štitnjače

 

“Budući da imam desetgodišnje iskustvo življenja s bolešću štitnjače, a od tada sam u stalnom doticaju s najvećim stručnjacima iz tog područja, pogotovo otkad sam tajnica Hrvatske udruge za bolesti štitnjače, moram navesti da su preventiva i rana dijagnostika ključne u liječenju. Preporučam svima koji sumnjaju po simptomima da za dijagnosticiranje obave ultrazvuk štitnjače – color doppler, odnosno cijelog vrata, te laboratorijske krvne testove za otkrivanje rada štitnjače. Također, kako naši stručnjaci preporučuju, tu su još i scintigrafija štitnjače i ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u njoj. Uz to imamo i dopunske pretrage, kao što su CT i MR štitnjače”, rekla je Verica Mešić, službenica i studentica koja uskoro očekuje diplomu, a koja uz sve još i aktivno volontira u Udruzi.

Povodom Međunarodnog dana svjesnosti o bolesti štitnjače, koji se u Hrvatskoj obilježava 25. svibnja, za razliku od Američkog udruženja kliničkih endokrinologa – AACE, koji ga svake godine obilježavaju u siječnju pod nazivom 'Mjesec svjesnosti o štitnjači', na Trgu Petra Preradovića pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, te sponzora i potpore Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora, Gradskog ureda za zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i MERCK-a d.o.o., održana je manifestacija od strane Hrvatske udruge za bolesti štitnjače i potpore akademika Zvonka Kustića, kao i mnogih liječnika iz zagrebačkih bolnica, sa ciljem podizanja svijesti o potrebi preventivnog pregleda i ranog otkrivanja bolesti štitnjače.

Građani su mogli saznati direktno od liječnika, stručnjaka iz tog područja, sve o toj bolesti, a oko štanda bili su i ljudi koji su nesebično dijelili svoje iskustvo življenja s bolešću štitnjače.

“Imala sam velikih problema sa štitnjačom, ali zahvaljujući stručnosti naših liječnika, isključivo akademiku Zvonku Kustiću i doktoru Vladi Petricu iz zagrebačkog Kliničkog bolničkog centra “Sestre milosrdnice” u Vinogradskoj, sve se to riješilo operacijom na najbolji mogući način. Kad sam se oporavila, nastavila sam sve kućanske i majčinske obveze, a i radim još k tome kroz cijelo vrijeme kao stalno zaposlena službenica. Uz sve, još mi samo malo fali da dođem i do diplome, kojoj se posebno veselim”, rekla je Mešić.

Budući da bolesti štitnjače pogađaju na milijune ljudi širom svijeta, utječući na njihov svakidašnji život i aktivnosti pojedinca u smislu poremećaja zdravstvenog stanja i smanjenja kvalitete života, vrlo je nužna edukacija o tome kako sami pregledati štitnjaču te kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, koju nazivaju energetskom centralom organizma. Stoga je potrebno potražiti na vrijeme savjete liječnika i otići na pregled.

Iz Hrvatske udruge za bolesti štitnjače objasnili su funkcije, rad i probleme sa štitnjačom:

“Bolesti štitnjače često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom, anksioznošću. Štitna žlijezda - štitnjača, tiroidna žlijezda, jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu. U obliku leptira smještena je u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice - Adamova jabučica. Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do po život opasnih tumora. Broj oboljelih od bolesti štitne žlijezde godinama kontinuirano raste. Štitna žlijezda putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Dva osnovna hormona štitnjače su: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4, hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti - povećanja štitnjače. Čimbenici koji dovode do bolesti štitnjače su loša prehrana, stres, genetika, trudnoća i menopauza. Od svih bolesti štitnjače češće obolijevaju žene pa se tako hipertireoza javlja kod gotovo dva posto žena, češće u dobi od 20 do 40 godina života. Reakcije na hormone štitne žlijezde koji kontroliraju metabolizam organizma mogu se smanjiti i s godinama uz gubitak mišićnog tkiva dolazi do usporavanja bazalnog metabolizma. Ako starije osobe vježbanjem ne povećavaju ili održavaju mišićnu masu, mogu postati podložni rastu masti u tijelu.”

Kao najučestalije bolesti štitnjače naveli su:

“Guša ili struma je najčešća bolest štitnjače. Označava povećanu štitnjaču koja luči normalnu količinu hormona i zbog toga je bez simptoma. Poteškoće zbog pritiska na okolne strukture nastaju kada je štitnjača jako povećana ili kad je uz umjereno povećanje najvećim dijelom smještena iza prsne kosti. Bolest gušavosti uzrokuje nedostatak joda.

Tireoiditisi su upalne bolesti štitnjače, uzrokovane poznatim ili nedovoljno poznatim čimbenicima - nastaju akutne ili bakterijske upale i subakutne upale, nepoznate ili moguće virusne etiologije.

Graves-Basedowljeva bolest - hipertireoza s difuznom strumom i oftalmopatijom, češće se javlja kod žena nego kod muškaraca pa je omjer 7:1. Nepoznatog je uzroka, pojavljuje se u bilo kojoj dobi, najčešće u trećem i četvrtom desetljeću života.

Hipertireoza i hipotireoza – najčešći problemi sa štitnjačom uključuju abnormalnu proizvodnju hormona. Previše hormona štitnjače dovodi do stanja koje se naziva hipertireoza s posljedičnim hipermetabolizmom, a nedovoljno lučenje hormona do hipotireoze s posljedičnim hipometabolizmom.”

Kao upute za samopregled, istaknuli su sljedeće mjere, budući da pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače:

“Držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom.

Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina.

Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.”

Posebno se upozorava od strane stručnjaka da je bitno promijeniti stil života, i to u smislu prehrane, povećanja unosa vode, tjelesne aktivnosti, a najviše je potrebno izbjegavati stresove.

U smislu prehrane, iz Udruge su istaknuli sljedeće savjete:

“Uravnotežena prehrana treba biti bogata voćem, povrćem, ribom, cjelovitim žitaricama, peradi, mahunarkama i grahoricama. Potrebno je prilagoditi se potrebama svog organizma, jer se one razlikuju od pojedinca do pojedinca i s vremenom se mogu promijeniti. Namirnice koje bi trebalo uključiti u prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače, su: mrkva, špinat, marelice, šparoge, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje. Namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda su: kupus, kelj, brokula, gorušica - senf, lima grah, sjemenke lana, slatki krumpir, kikiriki i proizvodi od soje. Nije ih potrebno u potpunosti izbaciti, već ograničiti njihov unos na dva do tri puta tjedno.

Potrebno je izbjegavati pića bogata kofeinom - kava, coca-cola, neki čajevi, te stimulanse kao što su pušenje i alkohol. Uz to treba povećati unos prehrambenih vlakana jer su osobe oboljele od hipotireoze sklone slabijoj probavi i konstipaciji - zatvoru. Prehrana bogata vlaknima, oko 30 grama dnevno, poboljšava probavu i povećava osjećaj sitosti. Namirnice koje obiluju vlaknima su povrće, voće i cjelovite žitarice. Pučači bi trebali pokušati postupno smanjiti broj cigareta u danu, a preporuka je prestanak pušenja.”

Kako je povećani unos vode vrlo bitan za rad štitnjače, budući da njezin slab rad direktno utječe na metabolizam, liječnici preporučuju dnevnu konzumaciju najmanje osam pa sve do 12 čaša vode za povećanje metaboličkih procesa.

Vezano za tjelesnu aktivnost, stručnjaci iz Udruge apeliraju na redovitu tjelesnu aktivnost, posebno kod hipotireoze: “Vježbanje je neophodno za ubrzavanje metabolizma i pomoć pri mršavljenju. Preporuča se 30 do 45 minuta dnevno tjelovježbe. Ukoliko se već redovito bavite nekom fizičkom aktivnosti, povećajte aktivnosti za samo deset minuta dnevno i rezultati neće izostati.”

Za sam kraj posebno su naveli stres, kao glavni faktor koji pridonosi razvoju bolesti štitnjače.

“Smanjite stres! Dugotrajna izloženost ubrzanom tempu života i negativnim stresnim situacijama može dovesti do sindroma sagorijevanja. Jedan od najboljih načina redukcije stresa je redovita primjena tjelesne aktivnosti i adekvatnih vježbi opuštanja. Odredite vrijeme koje će biti posvećeno samo vama, ispunjeno aktivnostima, koje će vas opustiti te ispuniti pozitivnim emocijama i mislima. Promijenite perspektivu i bit ćete u mogućnosti drugačije pristupiti rješavanju problema”, savjet je liječnika iz Udruge.

U svijetu se od 1995. godine obilježava 25. svibnja kao Svjetski dan štitnjače, odnosno Tjedan svjesnosti o bolestima štitnjače. Inicijator obilježavanja je krovna svjetska asocijacija udruga za bolesti štitnjače Thyroid Federation International, a isto podupiru i najutjecajnije svjetske medicinske organizacije – WHO, Europsko društvo za štitnjaču – ATA i mnoge druge.

Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je oko dvije milijarde ljudi oboljelih od nekih poremećaja štitnjače, od čega je 20 posto stanovnika Europe. Bolesti štitnjače zauzimaju drugo mjesto u skupini endokrinoloških bolesti, odmah iza šećernih.

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače sa sjedištem u Zagrebu, Petrićeva 5, koja je osnovana 2007. godine, a ove godine je po drugi puta javno predstavila svoje djelovanje te promovirala problematiku vezanu uz bolesti štitnjače, apelira da se svi oboljeli i svi drugi zainteresirani priključe u rad Udruge. Sve informacije o njezinom radu mogu se saznati na portalu Moja štitnjača: www.moja-stitnjaca.hr.

Piše: Klaudija Klanjčić

Foto: Ljilja Zelenika

Objavljeno: 27.05.2016