U Lijepoj našoj oko 450 osoba godišnje oboli od raka štitnjače, tako da je Hrvatska jedna od zemalja s najvišom godišnjom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu – deset osoba oboli na 100.000 stanovnika godišnje

 

Uoči Tjedna svjesnosti o bolestima štitnjače, odnosno Svjetskog dana štitnjače koji se u svijetu od 1995. godine obilježava 25. svibnja, Hrvatsko društvo za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora i Udruga za bolesti štitnjače organizirali su okupljanje građana na Trgu Petra Preradovića u Zagrebu, popularnom Cvjetnom trgu.

Bolesti štitnjače ne štede nikoga te uzrokuju više poremećaja zdravstvenog stanja. Svaka treća osoba starija od 50 godina ima čvor u štitnjači, a svaka deseta odrasla žena ima blaži oblik smanjene funkcije štitnjače, odnosno ima neki od poremećaja iste. U Hrvatskoj oko 450 osoba godišnje oboli od raka štitnjače, tako da je Hrvatska jedna od zemalja s najvišom godišnjom incidencijom karcinoma štitnjače u svijetu – deset osoba oboli na 100.000 stanovnika godišnje.

Cilj obilježavanja Međunarodnog dana štitnjače je među građanima podići i proširiti svijest o bolestima štitnjače, njihovoj prevenciji i ranom otkrivanju te liječenju. Predstavnici, odnosno liječnici specijalizirani za bolesti štitnjače iz referentnog centra, odgovarali su na brojna pitanja građana, kojima su na raspolaganju na štandovima bili i prospekti s važnim informacijama. Iako se glavnina dijagnostike obavlja putem analize uzorka krvi i skeniranja štitnjače, moguće je učiniti i samopregled kod kuće uz ogledalo i malo vode jer se na taj način mogu otkriti izbočine ili otekline na štitnoj žlijezdi, što je znak da se valja obratiti liječniku.

Kako ističu organizatori, obilježavanje ovog dana, čiji je inicijator krovna svjetska asocijacija udruga za bolesti štitnjače Thyroid Federation International, podupiru i najutjecajnije svjetske medicinske organizacije kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Europsko društvo za štitnjaču (ETA), Američko društvo za štitnjaču (ATA) i mnoge druge.

Uz akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatskog društva za štitnjaču, Moranu Paliković-Gruden, predsjednicu Udruge za bolesti štitnjače, dr. Ivanu Jurković, potpredsjednicu Udruge, Vericu Mešić, glavnu tajnicu Udruge za bolesti štitnjače, obilježavanju Svjetskog dana štitnjače potporu su dali i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dr. Tomislav Madžar, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske, Miroslav Ćiro Blažević, legendarni trener nogometaša, Marinka Bakula-Anđelić, pomoćnica pročelnice za zaštitu osoba s invaliditetom, Neda Kovač iz Gradske četvrti Gornja Dubrava, Ilija Sliško iz Mjesnog odbora Novoselec, tim manager Igor Kolarić te Josip Popić, Ivica Zubac i Karlo Uljarević iz Košarkaškog kluba Cibona, predstavnici Gradskih ureda, kao i liječnici Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC Sestre milosrdnice te volonteri.

Gradonačelnik Milan Bandić naglasio je važnost pravovremenog odlaska na pregled te aktivnog i zdravog načina života kao važnog elementa prevencije.

“Ja sam također pacijentica, 1978. godine operirala sam štitnjaču. Izvadili su mi cijelu jer sam imala limfnu bolest. Nakon toga sam prošla terapiju s radioaktivnim jodom. Sretna sam što su mi liječnici tako brzo dijagnosticirali bolest jer sam relativno bila mlada te da su mi pružili adekvatnu medicinsku njegu i da su me liječili na najmoderniji način. Između ostalog, uz privolu svog tadašnjeg liječnika, koji mi je bio akademik Zvonko Kusić, išla sam čak i u Pariz na drugo mišljenje. Tamo mi je rečeno da me liječe po najnovijim svjetskim protokolima. Ono što mogu danas reći jest da sam preko 30 godina na umjetnom hormonu. Odlično me “baždare”, živim najnormalniji život i ništa mi nije bilo uskraćeno. Imam relativno pozitivan odnos prema svojoj bolesti jer sam se naučila živjeti s njom. Odživjela sam najnormalni život, podigla djecu, dočekala unuke, imala uspješnu karijeru. Nitko kome ja ne kažem da sam izvadila štitnjaču u ovih preko 35 godina života ne zna niti to može primijetiti po mom načinu života”, rekla je Morana Paliković-Gruden, nova predsjednica Udruge za bolesti štitnjače, koja je došla na to mjesto nakon nedavno preminulog dr. med. Tomislava Budimira, a ima višegodišnje iskustvo života uz bolest štitnjače.

Hrvatska udruga za bolesti štitnjače ove godine po drugi puta obilježava Međunarodni dan bolesti štitnjače javnim predstavljanjem svojeg djelovanja te promocijom problematike vezane uz bolesti štitnjače. Osnovana je 2007. godine i djeluje pod pokroviteljstvom Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora - čiji je predsjednik akademik Zvonko Kusić, kao i uz podršku Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu KBC “Sestre milosrdnice”, koja je referentni centar za bolesti štitnjače Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske.

“Ljudi trebaju misliti na svoje zdravlje. U slučaju bilo kakvih promjena u tijelu, kao što su lupanje srca, preznojavanje, suha koža, naglo gubljenje težine, oscilacije u raspoloženju, važno je na vrijeme obratiti se svome liječniku da ih uputi na pregled štitnjače. Zato je potrebno na vrijeme reagirati da čovjek u potpunosti normalno funkcionira. I sama sam to osjetila u svom životu. Liječnici su mi na vrijeme dijagnosticirali čvorove na štitnjači, srećom u ranoj fazi te su u potpunosti odstranili štitnjaču pa nije bilo potrebno ići na jodiranje. U vrlo kratkom roku sam se oporavila tako da sam nakon nekog određenog vremena počela studirati na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Stručnom studiju javne uprave. Uspješno obavljam svakodnevne obaveze kao majka dvoje djece, kako na radnome mjestu tako i na fakultetu, uz veliki angažman u Udruzi”, rekla je Verica Mešić, glavna tajnica Udruge za bolesti štitnjače, koja je također pacijentica dr. Kusića, ona se liječi od 2005. godine u referentnom centru za bolesti štitnjače, gdje ju je operirao prof. dr. Vlado Petric.

U današnje vrijeme bolesti štitnjače vrlo su česte u populaciji, osobito kod starijih žena. Jedan su od najraširenijih javnozdravstvenih problema, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života. Štitnjača je mala, ali vrlo važna endokrina žlijezda, čuvarica cijelog organizma. Kada štitnjača izazove probleme u organizmu, s njom je povezano dugogodišnje, često i cjeloživotno uzimanje hormonske terapije te redovite liječničke kontrole, što u bolesnika može izazivati psihološke, socijalne i različite druge probleme. Ti poremećaji značajno utječu na svakodnevni život i aktivnosti te mogu smanjiti kvalitetu života oboljelih.

Život s bolestima štitnjače zahtijeva aktivan angažman u poboljšanju kvalitete života oboljele osobe, kako od strane bolesnika i njegove obitelji, tako i od strane radne okoline te cjelokupne društvene zajednice.

"Nakon operacije na KBC-u Rebro prije deset godina, zadovoljna sam i dobro se osjećam. Oporavak je bio vrlo brz, odnosno morala sam prihvatiti novonastalo stanje. Imala sam hashimoto sindrom, uslijed kojeg mi je imunološki sustav napao štitnjaču. Hashimoto je jako povezan sa stresom upravo zato što prilikom jakog stresa imunološki sustav krivo locira uzročnika stresa u štitnjači pa ju napada. Javlja se upala štitnjače i s njom slabija aktivnost te žlijezde, koja pojava manjka aktivnosti štitnjače se naziva hipotireoza. Tijekom godina liječnici su me jako osvijestili o žlijezdi koja je vrlo važna u našem tijelu, odnosno o tome koliko je važan dio endokrinog sustava te o tome kako hormoni štitnjače kontroliraju mnoge aktivnosti u tijelu. Drago mi je da se o tome govori. U okviru Udruge nadam se da ću na osnovu svog iskustva moći pomoći drugima koji su tek otkrili bolest štitnjače, a i onima koji žive već godinama s njom. Svaki puta u razgovoru s pacijentima i liječnicima doznajem nove stvari tako da učim o tome kroz dugi niz godina. Ljudi se moraju brinuti o svom zdravlju, bez obzira na sve probleme s kojima se suočavaju kroz život”, kazala je Ljilja Zelenika, pacijentica koja je operirala desni režanj štitnjače.

Usprkos hladnoći i kiši, obilježavanje Svjetskog dana štitnjače proteklo je uz veliki interes medija i zainteresiranih građana. Liječnici iako promrzli, neumorno su odgovarali na pitanja građana i pružali savjete.

Piše: Klaudija Klanjčić

Foto: Facebook profil Milana Bandića

Objavljeno: 25.05.2015