MOJA PRIČA Vedran Grozdanić
Vedran je osoba s cerebralnom paralizom i 90-postotnim invaliditetom od rođenja. Oduvijek gaji ljubav prema moru, brodovima i tehnologiji, a njegov 'dida' je bio časnik Mornarice i pomorac
- Petak 07. prosinac 2018. je bio veliki dan za Hrvatsku ratnu mornaricu – započinje Vedran Grozdanić priču o sebi, moru i brodovima.
- Nakon 12 godina i porinuća minolovca 'Korčula', naša je mornarica dobila novi brod. OOB-31 'Omiš' je pretprojektiran od strane brodograditeljskih inženjera Brodarskog instituta iz Zagreba te dorađen i izgrađen od strane inženjera i radnika brodogradilišta Brodosplit, čime Brodosplit konačno nastavlja tisućljetnu tradiciju gradnje ratnih brodova na Hrvatskom dijelu Jadrana još od doba kralja Tomislava – objašnjava Vedran.
'Omiš' je prvi od pet planiranih brodova koje će Brodosplit sagraditi za Hrvatsku obalnu stražu. Vedran, kako kaže, smatra da bi ih za naše potrebe trebalo biti pet, te bar jedan ili dva u rezervi kad su neki na remontu.
Vedran Grozdanić je 33-godišnja osoba s cerebralnom paralizom i 90-postotnim invaliditetom od rođenja. Rođen je i odrastao u Rijeci, a po zanimanju je upravni referent. Kako su ga privlačile tehničke, znanstvene – vezane za istraživanje svemira, brodove, zrakoplove i visoku tehnologiju – geopolitičke i povijesne stvari, upisao je pravo jer je, po njegovom tadašnjem mišljenju, bilo najsličnije politologiji koje nema u Rijeci, ali i zbog toga što je bio četvrti na natjecanju iz poznavanja zakonodavstva EU, takozvanom EUQuizu. Želio je biti profesor povijesti i zemljopisa no ni to nije upisao jer studij zemljopisa također ne postoji u Rijeci. Pravo na kraju nije završio zbog težine rimskog prava ali i, kako priznaje, zbog toga što ga pravo nije zapravo nikada pretjerano zanimalo.
Oduvijek gaji ljubav prema moru, brodovima i tehnologiji, a njegov 'dida' je bio časnik Mornarice i pomorac.
- Kao osobi s invaliditetom, kopno mi je velika prepreka jer se teže krećem, ali zato sam u moru i na moru slobodan. Valjda odatle ta moja ljubav – priča Vedran.
- Jedan od administratora stranice Hrvatske ratne mornarice na Facebooku postao sam prije nekih četiri godine nakon što su njeni administratori i autori, medu kojima je i Igor Tabak, naš najpoznatiji vojni analitičar, primijetili da često dajem komentare na njihove postove i da ti komentari u sebi imaju strast, pa mogu reći i ljubav, prema našoj mornarici i moreplovstvu općenito, ali i glavu i rep, odnosno da imam dosta tehničkog znanja o brodovima kao i općenito o vojnoj tehnici i geopolitici – s pravom je ponosan Vedran.
- Kao dobar poznavatelj tehničke vojne opreme za laika, smatram da je izgradnja ovih pet ophodnih brodova dobar početak da se steknu znanja i iskustva potrebna za izgradnju većih izvanobalnih ophodnih brodova, dužine 60 do 65 metara, nasljednika naših raketnih topovnjača koji bi, po meni, trebali imati stealth dizajn, lansere za protubrodske rakete ugrađene u trup radi smanjenja RCS odraza (radarskog odraza), torpedno naoružanje za protupodmorničku borbu i 'Goalkeeper' ili 'SeaRAM CIWS' za protuzrakolovnu zaštitu, dok bi se s krajeva mogli iskoristiti pramčani 56mm topovi, iako bih ja volio da budu novi 76mm – ističe.
'Omiš' je u tri godine, otkad je započela njegova izgradnja u Brodosplitu, morao proći višestruka rigorozna testiranja u svim etapama izgradnje, a u sljedećih šest mjeseci HRM će dodatno testirati brod, nakon čega će se krenuti u nastavak izgradnje preostalih brodova u splitskom škveru.
- Projekt dizajniranja Obalnog Ophodnog Broda projektnog naziva 'OOB39/42' Brodarski institut je završio 2008., a inženjeri Brodosplita u taj dizajn unijeli dosta modifikacija koje mu omogućuju bolje plovidbene karakteristike, veću stabilnost na nemirnom moru, što brodu omogućuje čak izlazak iz Jadranskog mora i odlazak na zadatke u Mediteranu, ako se za to ukaže potreba. Od stvari koje su promijenjene u odnosu na originalni dizajn navest ću samo neke - produljenje trupa s 39 na 43 i pol metra, ugradnja bočnih perajnih aktivnih stabilizatora, modifikacija krme koja je omogućila ugradnju većih propelera, pa čak je i promijenjen materijal od kojeg je brod izgrađen iz originalnog čelika koji se koristi u brodogradnji u čelik pojačane čvrstoće koji je, osim što je čvršći, i lakši.
Vedran se i sam mogao uvjeriti kako brod lijepo plovi pri punoj brzini od 28+ čvorova na njegovoj prvoj vožnji nakon ceremonije krštenja. Naime, u grupi u kojoj je administrator je s vremenom postao prijatelj s mnogim pripadnicima HRM koji su mu omogućili da ostvari svoj san i bude prisutan na krštenju ophodnog broda Obalne straže 'Omiš'.
- Brod je uistinu odličan, a posebice mi je drago što se konačno počelo ulagati u HRM. Sretan sam i neizmjerno zahvalan što su mi prijatelji iz HRM-a, Brodosplit na čelu s njihovim generalnim Direktorom Tomislavom Debeljakom i MORH ispunili veliku želju da zaplovim našim novim brodom, na čemu im od srca hvala – kaže Vedran.
'Omiš' je naoružan pramčanim 30mm topom 'Bushmaster II' koji je dio digitalne oružane stanice 'Smash' Turskog proizvođača Aselsan, osim toga ima 2 teške strojnice od 12.7mm 'Browning M2'. Istu strojnicu nosi i brzi čamac 'Zodiac' kojeg 'Omiš' nosi na krmi, a koji se može spustiti i vratiti na brod čak i dok je u pokretu. Brod nosi i ručne PZO rakete tipa 'Strijela 10 CRO', a ima brodsku bolnicu pa čak i sobu za goste, dok sama uređenost broda omogućuje njegovoj posadi puno veći komfor nego što ga posjeduju brodovi klase Mirna. Komandni most omogućuje posadi i zapovjedniku pogled na čitavih 360 stupnjeva oko broda, što je također novost u dizajnu i 'Omiš' je prvi naš brod koji ima taj moderan dizajn mosta.
- Hrvatska je još od vremena Austro-Ugarske 'K.u.K. Kaiserlich und Koniglich' (Carske i Kraljevske) mornarice pripadala malom elitnom krugu zemalja koje posjeduje znanje i iskustvo za proizvodnju vlastitih podmornica i ja bih bio sretan kada bismo se vratili u taj klub.
Vedranova želja bi se uskoro mogla ostvariti. Naime, tvrtka Adria-Mar razvija podmornicu 'Drakon 220', koja je, prema neslužbenim informacijama dostupnim na internetu, dugačka 30,27 metara, a širina trupa iznosi 3,6 metara. Maksimalna brzina je deset čvorova, a najveća operativna dubina iznosi 150 metara. Drakon može doseći 280 nautičkih milja krstarećom brzinom od tri čvora, odnosno 31 nautičku milju ukoliko plovi maksimalnom brzinom. Opremljena je s dvije torpedne cijevi promjera 533mm, a posadu čini devet članova.
- Projekt tvrtke Adria-Mar 'Drakon 220' bio bi dobar početak, no ja bih dizajn same podmornice neznatno povećao na način da u njoj, osim za dva torpeda u samim cijevima, bude mjesta i za četiri rezervna torpeda. Rezervu bi bilo razborito imati u slučaju da prva dva torpeda ne pronađu metu ili im se dogodi tehnički kvar pa ne eksplodiraju pri udaru, ali i naknadno se obraniti od protunapada. Ne znam kakav je 'Drakon 220' po pitanju obrambenih sustava, no trebao bi imati u sebi i lanser za mamce i protumjere. Brodosplit je u bivšoj državi sagradio za mornaricu četiri velike napadačke podmornice klase 'Heroj' i 'Sava' i bilo bi lijepo kada bi za potrebe HRM splitski škver mogao ponovno graditi velike podmornice temeljene na njihovom dizajnu, ali sa svim modernim tehnološkim rješenjima 21. stoljeća – kaže Vedran.
Na kraju, naravno, Vedran ima i poruku za osobe s invaliditetom.
- Na kraju bih poručio svim osobama s invaliditetom da uvijek pokušaju ostvariti svoje snove ma koliko oni veliki bili i izgledali nedostižni. Bavite se onim sto vas usrećuje, a mene usrećuje puno toga. Već pet godina se bavim suvremenim plesom kao član plesne grupe 'Magija' koja okuplja osobe s invaliditetom, fotografijom, kolekcionarstvom te povremeno pišem za portal Fiuman, a treniram i u teretani 'Terminal 7' gdje mi je trener sastavio program vježbi prilagođen mojim tjelesnim mogućnostima – zaključuje svoju priču Vedran.
Damir Fatušić
Objavljeno: 04.01.2019