"Invalidi rada su vrlo osjetljive osobe, jer su trajno oštećeni i treba ih putem resocijalizacije vratiti u normalan život", kaže predsjednik Udruge invalida rada Rijeka

 

Završio je za rafinerijskog operatera za vođenje procesa rada u trogodišnjoj Industrijskoj školi rafinerijskih operatera, zatim večernju tehničku školu te višu školu za organizaciju rada kao profesionalni rehabilitator.

INA – Rafinerija nafte Rijeka bila je mjesto njegova rada, u kojoj je proveo 46 godina radnog staža, i to kao poslovođa grupe postrojenja Topping – Visbreaking. Invalid rada postao je 1976. godine, nakon povrede na radnom mjestu zbog trovanja uslijed revizije postrojenja na prosijavanju katalizatora u reakcionoj komori pogona desufurizacije, zbog čega je morao biti šest mjeseci na bolovanju.

Oženjen je i ima kćerku.

Od 1988. godine na mjestu je predsjednika Udruge, a od 1994. dopredsjednik HSUIR-a. Prvi predsjednik Udruge bio je Ivica Kosić od 1968. do 1982., a nakon njega Slavica Grubješić od 1983. do 1985. te Ante Skitarelić od 1986. do 1988. godine.

Vezano za osnutak Udruge invalida rada Rijeka, pojasnio je kako je utemeljena na složenim društvenim zbivanjima, kada su bili česti 'tehnološki višci' i otpuštanja radnika iz poduzeća, koji su gotovo uvijek po uhodanim kriterijima bili invalidi rada.

"Stoga je, kao logičan odgovor na teški položaj invalida rada bilo osnivanje Udruge, bastiona za zaštitu i ostvarivanje njihovih prava i u neku ruku drugi dom, koji je okupljao slične i jednake i davao sigurnost za preživljavanje. Tako je, najkraće rečeno 1968. godine osnovana kao Savez invalida rada grada Rijeke da bi 1998. godine osnovana kao Udruga a od 20. srpnja 1998. godine biva usklađena s novim zakonom i preimenovana u sadašnji naziv 'Udruga invalida rada Rijeka' s djelovanjem na području Primorsko-goranske županije", rekao je Štulić.

Istaknuo je da Udruga, kao dragovoljna neprofitna organizacija s humanitarnim ciljevima, aktivno djeluje i daje svoj doprinos svim aktivnostima HSUIR-a u zakonodavno-normativnoj djelatnosti, primjedbama i prijedlozima na zakonske akte, podzakonske akte.

"Osnujmo udruge u svim firmama ako još postoje, bez obzira na vlasnike. Povežimo se preko općina, gradova, županija u Hrvatski savez invalida rada i zajedno sa SOIH-om, FIMITIC-om i sindikatima, iznesimo svoje stavove kroz ciljano birane javne metode i provedimo u praksu međunarodnu Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom. Želja je stvar slabih, a volja je stvar jakih", poziva Štulić na što hitniju akciju. 

Istaknuo je da su u sklopu Udruge proveli brojne programe sa značajnim rezultatima, a dobili su i priznanja krovne organizacije HSUIR-a te drugih nadležnih državnih institucija i ministarstava. Takvi su npr. program 'Preporod' iz 2004. godine, potom program 'Razvoj mreža volontera u prevenciji institucionalizacije', koji su operativni okvir za poduzimanje niza mjera i akcija, koje kontinuirano obavljaju. To su pružanje stručne, savjetodavne pomoći, i to ne samo invalidima rada Grada Rijeke, nego i na razini Primorsko-goranske županije, znači ostalim gradovima i općinama tzv. 'riječkog prstena' i na udaljenim kvarnerskim otocima.

 

"Invalidi rada su vrlo osjetljive osobe, jer su trajno oštećeni i treba ih putem resocijalizacije vratiti u normalan život, poboljšati im životne uvjete i učiniti im barem donekle život podnošljivim. Sve to iziskuje dobre programe, velike žrtve volontera i poticajna financijska sredstva", rekao je Štulić.

Također, na razini Udruge uzeli su aktivnog učešća i u programu 'Rijeka – zdrav grad'.

U Udruzi imaju velike ambicije na planu:

- daljnje izrade što kvalitetnijih programa kojima će biti obrađivane aktualne teme radi osiguranja financijskih sredstava

- osnivanja ogranaka u gradovima i općinama u okolici grada Rijeke, Gorskoga kotara i udaljenim otocima, što je krucijalni zadatak Udruge, ali problem su financijska sredstva

- stalne edukacije o pravima iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i davanja savjeta iz tih oblasti

- vođenja i nadalje računa da se rad Udruge afirmira kroz medije što više, sudjelovanja u emisiji Radio Rijeke i TV, RI Kanal, HRT i svim drugim medijskim aktivnostima grada Rijeke i Primorsko-goranske županije

- omogućavanja osobama s invaliditetom veće edukacije o njihovim pravima te izrade kvalitetnog programa rehabilitacije za ta područja kao što je korištenje toplica, zatim osiguranja sponzora, kao i većeg senzibiliteta cjelokupne javnosti za potrebe invalida rada.

Predsjednik se požalio na činjenicu da su za ostvarivanje svih ovih programa potrebna financijska sredstva, što je nesumnjivo najveći problem Udruge, što direktno utječe na ostvarivanje svih njenih aktivnosti i programa.

Istaknuo je uspješne aktivnosti u izdavanju programa i projekata u sklopu Udruge, kao što su Preporod, Pružite nam ruku, Potrebiti nas trebaju, Poticanje razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi, Unapređenje znanja i vještina osoba s invaliditetom, Dobrotvor, Invalidi su dio nas – dobročinstvima budimo s njima, Pomaganje potrebitima djela su humanosti, Dnevna aktivnost za sretnu starost, Socijalizacijom i integracijom do lakše i sretnije svakodnevnice.

Jedan od oblika rada je i stalna suradnja sa srodnim udrugama širom Hrvatske. Ti susreti, upoznavanja i druženja ispunjeni su razmatranjem zajedničkih problema i traženjem načina za njihovo rješavanje. Ali isto tako uzajamna potpora i radost koja trajno ostaje u sjećanju, kako ističe.

Članovi Udruge invalida rada Rijeka su članovi iz gradova te općina tzv. riječkog prstena, udaljenih kvarnerskih otoka i Gorskog kotara, dakle na cijelom području Primorsko-goranske županije. Od ukupnog broja 634 žena je 37 posto, a muškaraca 63 posto, dok 70 posto članova je starije životne dobi. Udruga ima deset volontera, koji obilaze starije i nemoćne i pružaju im podršku na svakodnevnoj razini.

Štulić je istaknuo da je uloga volontera neizmjerna te da zaslužuju veliko priznanje i javnu pohvalu.

"Iskustvo nas uči da je najlakše probleme rješavati tamo gdje oni nastaju, a to znači da je invalid rada postao na radu. Načinom kako se sada rješava problem invalidnosti ne možemo u cijelosti biti zadovoljni, iako smo mnogo toga uspjeli poboljšati na solidarnom planu i materijalnoj zaštiti. Reformirajmo i ojačajmo državne institucije jer sigurnost je čovjeku velika uzdanica unutrašnje ravnoteže, a danas je u Lijepoj našoj najsigurnije mjesto – radno mjesto", rekao je za kraj Štulić.

Klaudija Klanjčić

Objavljeno: 27.06.2017