Bolesti koje se prenose sa životinja mogle bi ubiti 12 puta više ljudi do 2050. godine

Određene bolesti koje se prenose sa životinja na ljude mogle bi ubiti 12 puta više ljudi 2050. godine nego 2020. godine, tvrde znanstvenici

Šišmiš, ilustracija.

 

Stručnjaci iz američke biotehnološke tvrtke Ginkgo Bioworks pozvali su na 'hitnu akciju' za smanjivanje rizika za globalno javno zdravlje. Epidemije uzrokovane zoonotskim bolestima mogle bi biti češće u budućnosti zbog klimatskih promjena i krčenja šuma, upozorili su.

Analiza je promatrala povijesne trendove za četiri određena virusna patogena. Radilo se o filovirusima, koji uključuju virus ebole i virus Marburg, SARS Coronavirus 1, virus Nipah i virus machupo, koji uzrokuje bolivijsku hemoragičnu groznicu.

Studija nije uključila covid-19, koji je izazvao globalnu pandemiju 2020. godine i vjerojatno potječe od šišmiša.

Znanstvenici su pregledali više od 3150 izbijanja između 1963. i 2019., identificirajući 75 prijenosa sa životinja na ljude u 24 zemlje.

Baza podataka pokrivala je epidemije o kojima je izvijestila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), izbijanja koja su se dogodila od 1963. godine i koja su ubila 50 ili više ljudi te povijesno značajne događaje uključujući pandemije gripe 1918. i 1957. godine.

Događaji su prouzročili 17.232 smrti, od kojih je 15.771 uzrokovano filovirusima i uglavnom se dogodilo u Africi.

Znanstvenici su rekli da su se epidemije povećavale za gotovo 5 posto svake godine između 1963. i 2019., a smrtnost je porasla za 9 posto.

- Ako se ove godišnje stope porasta nastave, očekujemo da će analizirani patogeni uzrokovati četiri puta veći broj prijenosa i 12 puta veći broj smrtnih slučajeva 2050. nego 2020. - dodali su.

Oni su također sugerirali da su brojke vjerojatno podcijenjene zbog strogih kriterija uključivanja patogena u analizu i isključivanja covida-19.

Rekli su da procjena dokaza sugerira da nedavne epidemije izazvane prelijevanjem zoonoza 'nisu aberacija ili slučajnost' već slijede 'višedesetljetni trend u kojem su epidemije izazvane prelijevanjem postale veće i učestalije'.

Tim je dodao da je 'potrebna hitna akcija za rješavanje velikog i rastućeg rizika za globalno zdravlje' na temelju povijesnih trendova.

Nalazi studije objavljeni su u časopisu BMJ Global Health.

 

Izvor: Hina

Objavljeno: 06.11.2023

 

Povezane vijesti

Svjetski je dan borbe protiv malarije

Prvi simptomi malarije obično se pojavljuju unutar 10-15 dana nakon uboda zaraženog komarca. Obično se javljaju vrućica, glavobolja i zimica, iako ti simptomi mogu biti blagi i teško ih je prepoznati kao malariju

SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA Milijun ljudi dnevno zarazi se spolno prenosivim bolestima

Rastući zdravstveni problem je i sve veća otpornost na lijekove za gonoreju

Virus zika: Širi se opasna epidemija koju prenosi tigrasti komarac

Kod trudnica, virus može biti prenesen na fetus i dovesti do deformacija ili čak do smrti

Superotporni komarci u Aziji predstavljaju rastuću prijetnju

Komarci koji prenose denga groznicu i druge viruse razvili su sve veću otpornost na insekticide u dijelovima Azije, a novi načini za njihovu kontrolu očajnički su potrebni, upozorava novo istraživanje

NOVO ORUŽJE Otkriveno da uobičajeni antiparazitski lijek ubija komarce nositelje malarije

U nasumičnom pokusu utvrđeno je da bi se broj dječjih epizoda malarije mogao smanjiti za 20 posto ako bi cijela populacija dobivala ivermectin svaka tri tjedna

Poziv na uzbunu: Novi smrtonosni virus može se prenositi s čovjeka na čovjeka

Zaraza je počela u Saudijskoj Arabiji, a dosad se proširila na Francusku, Britaniju i Njemačku, ali sve dosad nije bilo dovoljno dokaza o prijenosu bolesti s čovjeka na čovjeka