Personalizirana medicina zasnovana je na korištenju genetskih posebnosti svakoga pacijenta, s golemim potencijalima u otkrivanju, liječenju i sprječavanju bolesti

Dragan Primorac

"Budućnost zdravstvene industrije" tema je Drugog hrvatskog zdravstvenog kongresa koji je održan u utorak sa ciljem poticanja javne rasprave o mjerama za stvaranje održivog zdravstvenog sustava, što uključuje primjenu novih znanstvenih spoznaja i kliničkih smjernica u liječenju, upravljanje ljudskim resursima i sinergiju privatnog i javnog zdravstva.

Govoreći o primjeni novih spoznaja u medicini, znanstvenik i liječnik Dragan Primorac istaknuo je kako se u svijetu ubrzano razvija personalizirana medicina, zasnovana na korištenju genetskih posebnosti svakoga pacijenta, s golemim potencijalima u otkrivanju, liječenju i sprječavanju bolesti, a na primjeni tog koncepta, koji uključuje molekularnu dijagnostiku, staničnu i gensku terapiju, intenzivno rade i hrvatski stručnjaci.

Taj će koncept, dodao je, obilježiti medicinu budućnosti i država koja neće ići u tom smjeru "predstavljat će nulu na svjetskom tržištu znanja i konkurentnosti u zdravstvu".

Primorac je rekao kako Hrvatska ima Klaster personalizirane medicine koji je dosad aplicirao na niz projekata u vrijednosti 30 milijuna eura, sa ciljem osnivanja prve institucije koja bi se bavila tim područjem.

"Personalizirana medicina predstavlja pravu terapiju za pravog pacijenta u pravo vrijeme, a do prave terapije može se doći samo ako poznajete strukturu genoma, jer određena količina istog lijeka nekoj osobi može pomoći a neku može ubiti", kazao je.

Primorac navodi da u SAD-u zbog nepoznavanja farmakogenetike svake godine umire 200.000 ljudi, a dva milijuna je hospitalizirano, pa se u hrvatskom slučaju postavlja pitanje kako na taj način bolje iskoristiti zdravstveni proračuna od 22 do 24 milijarde kuna.

Navodi primjer lijeka varfarina, koji se koristi kao prevencija za nastanak tromba prije operacije, kod kojega postoje dvije vrste mutacije koje mogu biti odgovorne za varijabilnost lijeka kod bolesnika do 60 posto. "Ako takav pacijent dolazi s genetskom mutacijom, onda je hrabrost staviti ga na operacijski stol, a o tome nitko ne govori i ne piše", kazao je Primorac.

Najavio je i skoru objavu rezultata zajedničkog istraživanja stručnjaka tvrtke Genosa i Specijalne bolnice Sv. Katarina, koji su dokazali da kronološka starost ne mora odgovarati biološkoj starosti, a na to utječe glikan, posebne molekula šećera koje utječu na proteine i podložni su promjenama, što znači da se na njih, za razliku od genoma, može djelovati.

Predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) Željko Krznarić istaknuo je važnost kliničkih smjernica u liječenju bolesti s obzirom na procjene da je gotovo trećina specijalističkih pregleda u Hrvatskoj nepotrebna.

Kliničke smjernice ili algoritmi osnova su za postupanje svakog liječnika, no kod nas je u zadnjih 20 godina napisana tek desetina potrebnog broja, pa stručnjaci upozoravaju kako se bez njihova donošenja neće riješiti liste čekanja i urediti zdravstveni sustav.

Krznarić kaže da HLZ broji 147 stručnih društava , a u razdoblju od 2004. do 2016. donesena je 71 smjernica, pri čemu je rad na njima intenziviran zadnjih godina, pa se godišnje donese njih desetak. U izradi smjernica sudjelovalo je više od 50 posto stručnih društava.

Na konferenciji je bilo govora i o ljudskim resursima u zdravstvu uz poruku da treba pronaći model za zadržavanje zdravstvenih stručnjaka. Hrvatsku je, rečeno je, u zadnje vrijeme napustilo oko 350 liječnika, a po podacima Hrvatske liječničke komore dokumentaciju za odlazak na rad u inozemstvo prikupilo je više od tisuću liječnika specijalista, prosječne dobi od 37 godina.

Hina

Objavljeno: 27.10.2016