Pravilnim izborom namirnica možemo utjecati na mentalno zdravlje

Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog ulja

Mediteranska hrana, ilustracija.

 

Mozak troši oko 20 posto ukupnog energetskog unosa. Zahtijeva baš sve hranjive tvari, isto kao i vaše srce, pluća, mišići. Prehrana bogata kalorijama, šećerom, natrijem i transmasnim kiselinama (npr. pržena hrana, margarini) je hrana koju trebate izbjegavati jer štetno utječe na mozak, a može dovesti i do oštećenja. Mozak ne voli kofein, alkohol, ali ni provođenje raznih dijeta za mršavljenje. Naglasak treba staviti na mediteranski način prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i mononezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog ulja.

Naš mozak voli i nezasićene masne kiseline koje su važne za izgradnju živaca i moždanog tkiva, a nalazimo ih u lanenom ulju i sjemenkama, orašidima, avokadu (uključujući i ulje avokada), cvjetači, brokuli, kupusu, tofuu, konopljinom i maslinovom ulju. Orašidi i sjemenke također su važan izvor i kvalitetnih masnoća, i bjelančevina, nekih vitamina i minerala. Naposljetku, kao najzastupljeniji izvori vitamina i minerala tu je povrće i voće svih vrsta.

Dobar savjet za održavanje zdrave prehrane i dobrog mentalnog zdravlja uključuje i ispijanje dovoljne količine vode, smanjivanje unosa tekućina koje utječu na raspoloženje kao što su crni čaj, kava i alkohol te pridržavanje rasporeda objeda. Prehrana s visokom razinom proteina, dobrih ugljikohidrata te mnoštvom povrća i voća će pomoći.

Isto tako, vodite brigu o tome kako ste se osjećali nakon jela i pića - vodite dnevnik raspoloženja. Tako na kraju tjedna možete vidjeti što ste jeli i pili te kako ste se nakon toga osjećali. To pomaže u eliminaciji hrane koja potencijalno utječe na vaše loše raspoloženje.

Rezultati jedne studije pokazuju kako su pojedinci koji su konzumirali najveće količine visokoprerađene hrane imali statistički značajno povećanje nepovoljnih simptoma mentalnog zdravlja poput blage depresije i tjeskobe, u usporedbi s onima koji su konzumirali najmanje takve hrane. Rezultati ove studije mogu se preslikati na sve zemlje u kojima prevladava konzumacija visokoprerađene hrane, odnosno 'zapadnjačke prehrane'.

 

In Portal

 

Povezane vijesti