Ovo morate znati ako nakon boravka u prirodi kući dođete s krpeljom

Prije nego krpelja krenete micati, operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) - zahvatite ga što bliže glavi, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite, a na kožu primijenite antiseptik

Krpelj, ilustracija.

 

Boravak u prirodi podrazumijeva adekvatnu zaštitu protiv insekata čiji ubodi i ugrizi mogu biti neugodni i bolni, dok krpelji mogu širiti i zarazne bolesti.

Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi stoga kao nametnici sišu krv sisavcima pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Oni se poput kukice zakače za kožu te se njihov ugriz najčešće niti ne osjeti. Važno je napomenuti da većina krpelja ne prenosi zarazne bolesti.

Najčešće bolesti koje krpelji mogu prenijeti na području Hrvatske su lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis.

Naravno da ih ne možete izbjeći, ni zaobići u potpunosti, ali neke mjere zaštite možete poduzeti.

- Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).

- Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.

- Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.

- Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača - provjerite upute o proizvodu!).

- Nakon povratka iz prirode se pregledajte i provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja.

- Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe da bi se mogli pregledati i neuočljivi dijelovi tijela).

- Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).

- Kod djece će se krpelji često naći na glavi zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše 'pokupi' krpelja  glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

- Otuširajte se po povratku iz prirode.

- Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite s kože.

Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon ugriza.

Prije nego krpelja krenete micati, operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) - zahvatite ga što bliže glavi, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite, a na kožu primijenite antiseptik.

Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejom ni sličnim), nemojte ga 'paliti' plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stišćite ga, niti gnječite. Naime, on se zbog toga grči te pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz sedam dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erythema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (Borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

 

In Portal

 

Povezane vijesti