“Grupa gljivara iz Zagreba je, nadam se, pokazala da smo vrlo fleksibilni te da s lakoćom osiguravamo sigurno i ugodno okruženje, uz ostale i za osobe s invaliditetom", kaže Roberto Roso, jedan od pokretača projekta 'Šervudska šuma'

 

“Gljivarenje smatram jednom vrstom relaksacije i razgibavanja muskulature, koje mi je neophodno za normalan i lakši život. Osjećaj kada se uđe u šumu, prekrasne divote na koje nailazimo, ne mogu se izraziti riječima. To jednostavno treba doživjeti. Mi stariji trebamo prenašati svoje znanje i iskustvo mlađima, pa tako i u vezi gljiva, cvijeća, bilja i drveća, tako da smatram da bi mladi što više trebali provoditi svoje vrijeme u prirodi”, rekao je 74-godišnji Franjo Čataj iz Susedgrada, osoba s invaliditem u mirovini, koji se gljivarenjem bavi preko 30 godina.

Neuobičajeno toplo vrijeme izmamilo je ove godine i prije vremena brojne proljetnice, cvjetanje voćaka, pupanje lišća na nekim drvećima, pa tako i gljive koje sramežljivo niču ispod lišća. Početkom ožujka, pa čak i krajem veljače, u okolici Zagreba počele su se pronalaziti ožujke ili martovke, a ponegdje po Hrvatskoj već su u to vrijeme pronađeni i smrčci. Tako je u Gospiću već na samom početku ožujka pronađen smrčak, što stručnjaci ističu kao izrazito rano razdoblje budući da je njihovo vrijeme dosta kasnije, a također i češka smrčkovica u okolici Zagreba, jestive i vrlo cijenjene gljive.

Bilo sunce ili kiša, toplo ili hladno, gljivari su uvijek spremni za traženje gljiva. Tako su se članovi Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić”, od najmlađe do najstarije dobi, odazvali organiziranom putovanju u prirodu, u zabavni Paintball park “Šervudska šuma” u blizini Zagreba, na Pavučnjaku. I nisu se razočarali. Šume oko jezera punih riba dočekale su ih s mnogo iznenađenja u biljnom, a i u životinjskom svijetu. Zaštićena vrsta cvijeća pasji zub svojom ljepotom oduševio je sve koji su došli, a također i zbog svoje raširenosti. Zatim očarali su mnoge i šafran i šumarica na nekim dijelovima šume. Podbjel, jaglac i plućnjak pronalazili su se na ulazu u šumu, a žabnjak je privukao svojom intenzivnom žutom bojom nasred šumskog potočića. Bilo je tu i još nekih primjeraka cvijeća, tipičnog za ovo doba godine.

U listopadnoj šumi, gdje lišće još uvijek prekriva cijele šume, svježinu su unijeli kupovi mahovina, a na nekim dijelovima i male paprati. Prekrasni primjerci lišajeva pronađeni su u blizini potoka, a uspjelo se naći i nekoliko ožujki.

Uz uživanje u pogledu, moglo se naći i lišće maslačka te čička za jesti, dok se cvijet jaglaca mogao isprobati u fućkanju i slatkoći okusa.

Nakon višesatnog šetanja i istraživanja po šumama, bivši dugogodišnji predsjednik Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” Mladen Strižak imao je stručnu determinaciju pronađenih gljiva. Nakon toga domaćin je ugostio sve gljivare, među kojima su bile i unuke nekih članova, nekoliko osnovnoškolaca iz šestog i sedmog razreda iz Osnovne škole “Ivan Gundulić” iz Zagreba te dvoje srednjoškolaca, s kotlovinom od više vrsta mesa, napravljenom od strane lokalnih kulinarskih majstora.

“Gljivarenje je jedan tip lova jer nikada ne znaš na što ćeš naići. Nisu bitne samo jestive gljive, nego cijeli mikološki sustav zbog svoje ljepote i iznenađenje koje nastaje pronalaskom pojedinih vrsta gljiva. Uz to može se naći i određeno jestivo bilje, za čajeve i za hranu. Lokacija izleta, konkretno u Šervudsku šumu, nije teška u fizičkom smislu, a obećavajuća je u ljetnoj i jesenskoj gljivarskoj sezoni. Postoji jezero s ribama te lokal gdje se može ručati i uživati poslije gljivarenja. Relativno je blizu Zagreba, a u okolici su blizu i druge šume, kao u Horvatima te malo dalje u Kupinečkom Kraljevcu”, nastavio je Čataj.

Osnivači i idejni začetnici projekta "Šervudska šuma" su Roberto Roso, Tomislav Kajganić, a nešto kasnije se priključio i Tomislav Božičević.

“Ideja je bila približiti ljude prirodi i prirodu ljudima. Nastojimo biti minimalno invanzivni spram okoline, a ipak je malo "kultivirati" ne bi li kao nešto pitomija izvedba bila pristupačnija i zanimljivija urbanom pučanstvu. Dugogodišnjim radom s ljudima razvili smo kompleksne socijalne vještine u komunikaciji sa svim društvenim slojevima i uzrastima, sve u cilju boljeg razumijevanja i zadovoljavanja njihovih stvarnih potreba. Kroz razne aktivnosti, sportove, takmičenja, partije, druženja, pa čak i svadbe, trudimo se opravdati svrhu i povjerenje koje nam posjetitelji poklanjaju. Ideja je nastala još 90-ih godina, a u realizaciju projekta se krenulo početkom 2000. godine. Aktivnosti koje nudimo su organizacije izleta, team buildinga, terenske nastave, partyja, svadbi, proslava i radionica svih vrsta, uz paintball, lasertag, streličarstvo, streljaštvo, zip line, jahanje, panoramsku vožnju buggiyima po markiranim šumskim stazama, ribolov”, rekao je Roberto Roso, domaćin “Šervudske šume”.

Na pitanje jesu li do sada imali suradnju s osobama s invaliditetom, Roso je odgovorio: “Imali smo par individualnih slučajeva, gdje smo organizirali događanja za osobe s invaliditetom, međutim ne i grupno, što kanimo ubuduće promijeniti. Projekt 'Samoborska avantura buggijima' je razvijen na način da je ujedno pogodan za samostalno uživanje osobama nižeg stupnja invaliditeta, dok osobe s višim stupnjem invaliditeta mogu uživati pasivno kao promatrači - suvozači voditelja, odnosno instruktora.”

“Grupa gljivara iz Zagreba je, nadam se, pokazala da smo vrlo fleksibilni te da s lakoćom osiguravamo sigurno i ugodno okruženje, istovremeno za mješovite grupe, različite starosti. Tipa gljivarske grupe, gdje su bili djeca od osam godina pa do članova od 88 godina. Brinemo se da nitko nije zapostavljen, odnosno da svakom poklonimo pažnju koju zaslužuje i naposljetku očekuje. Naime, i nama je onda ugodno raditi u zajedničkoj harmoniji gdje na kraju svi uživaju u druženju”, nastavio je Roso.

Profesor Dubravko Furlan, novoizabrani predsjednik Gljivarskog društva “Kamilo Blagaić” iz Zagreba, oduševljen ljepotama šuma i prirode, rekao je: “U šumi je nađeno desetak vrsta uobičajenih gljiva za ovo doba godine, ali i nekoliko vrsta proljetnica, između kojih u obilju pasji zub, inače zaštićena biljka. Prije i poslije ručka djeca su se zabavljala gađanjem lukom, strijelom, zračnom i paintball puškom, u čemu ih nije omela ni slaba kiša koja nas je pratila veći dio dana. Također, tu je bio uzbudljivi spust na sajli preko jezera, kojemu nisu odoljeli niti stariji. Naš izlet je završio uz opće oduševljenje svih članova. Mnogi su izrazili želju da se ovaj izlet ponovi”.

Ovo je tek početak traženja gljiva, za koje se svi stručnjaci i ljubitelji nadaju da će ih biti obilno kroz godinu. Priroda sve više iznova iznenađuje sve ranijim dolaskom nekih vrsta biljaka i gljiva, i to čak po nekoliko mjeseci ranije, tako da uvelike pobuđuje interes za istraživanjem i uživanjem ljubitelja prirode.

Klaudija Klanjčić 

Objavljeno: 28.03.2016