Branka Meić Salie: Kaznena djela motivirana predrasudama prema osobama s invaliditetom

"Do sad u Hrvatskoj nije zabilježeno ni jedno kazneno djelo protiv osobe s invaliditetom u kojem bi činjenica da je žrtva izabrana zbog svog invaliditeta bila otegotna okolnost koja bi rezultirala većom kaznom za počinitelja", kaže savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom

 

Od 57 zemalja članica Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) 53 ih je prepoznala otežavajuću okolnost koju pri počinjenju kaznenog djela ima činjenica da je žrtva izabrana zbog pripadnosti nekoj od marginaliziranih skupina kao što su rasna, etnička ili seksualna pripadnost. Samo 17 zemalja, među kojima je i Hrvatska, izričito je navelo invaliditet kao osnovu za otegotnu okolnost kaznenog djela ukoliko je žrtva izabrana zato jer je osoba s invaliditetom.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak, u suradnji s Uredom za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i Europskom mrežom za neovisni život, organizirala dvodnevni regionalni seminar na tu temu. Na seminaru su sudjelovale osobe s invaliditetom iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske, a drugi dan su im se priključili članovi Vladine radne grupe za zločine iz mržnje.

"Hrvatska prednjači u zakonodavnom okviru, no provedba zakona u praksi je potpuno izostala", kaže Branka Meić Salie, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

"Do sad nije zabilježeno ni jedno kazneno djelo protiv osobe s invaliditetom u kojem bi činjenica da je kazneno djelo počinjeno prema osobi s invaliditetom, odnosno da je žrtva izabrana zbog svog invaliditeta, bila otegotna okolnost koja bi rezultirala većom kaznom za počinitelja.

Jedna od definicija kaznenog djela motiviranog neprijateljstvom ili predrasudama prema osobama s invaliditetom je da se radi o bilo kojem kaznenom djelu (nanošenju tjelesnih ozljeda, krađi, silovanju, ubojstvu...) za kojeg žrtva ili bilo koja druga osoba smatra da je motiviran neprijateljstvom ili predrasudom prema osobi s invaliditetom ili onoj za koju počinitelj misli da je osoba s invaliditetom ili o osobi koja je povezana s osobom s invaliditetom (osobni asistent ili stručnjaci koji rade s osobama s invaliditetom).

Ranjivost žrtve nije dobar argument za objašnjavanje napada na osobe s invaliditetom jer se time na neki način krivnja svaljuje na žrtvu koja bi se budući da je 'ranjiva' na neki način trebala skloniti i odustati od svojih aktivnosti", ističe Meić Salie.

"Činjenica je da počinitelj uvijek bira ranjive osobe, odnosno one za koje procijeni da su slabije od njega i da to nipošto nije samo slučaj kad su žrtve osobe s invaliditetom. U Hrvatskoj je potrebno provesti istraživanje kako bi se stekao uvid u to koliko su raširena takva ponašanja prema osobama s invaliditetom i kako se u praksi odgovara na njih. Potrebna je edukacija svih djelatnika u sustavu počevši od policije i pravosuđa koji bi trebali moći prepoznati tu dodatnu dimenziju prekršaja i kaznenih djela počinjenih prema osobama s invaliditetom i adekvatno ih sankcionirati. Problem nije samo taj što žrtve ne prijavljuju slučajeve nasilja nego i taj što policija prilikom prijave ne prepoznaje elemente koji su vezani uz invaliditet osobe. Trenutno je situacija takva da su napori na suzbijanju kaznenih djela iz mržnje u Hrvatskoj usmjereni na ona počinjena prema pripadnicima LGBT populacije i pripadnicima nacionalnih manjina, pa tu ima najviše zabilježenih slučajeva, a policija i pravosuđe u većoj mjeri prepoznaju elemente predrasuda", zaključila je Meić Salie.

Velika Britanija poduzela je brojne mjere na prepoznavanju činova nasilja prema osobama s invaliditetom u što ranijoj fazi nakon nekoliko slučajeva u kojima je višegodišnje zlostavljanje od strane okoline završilo ubojstvom osobe s invaliditetom ili jednim slučajem u kojoj su žrtve takvog zlostavljanja izvršile samoubojstvo odnosno ubojstvo. Postoji i mrežna stranica preko koje mogu dobiti sve važne informacije o mogućnostima zaštite, a ujedno mogu i prijaviti incidente i kaznena djela čak ako pri tome i žele ostati anonimni.

Više o seminaru, te poseban priručnik o kaznenim djelima i incidentima prema osobama s invaliditetom na poveznici www.posi.hr.

Božica Ravlić