Promatrajući grupu od desetoro djece s bihevioralnim i emocionalnim poteškoćama, znanstvenici su uočili brojne dobrobiti Levinove glazbe: djeca su pokazala bolje rezultate na ispitima, pad impulzivnosti, hiperaktivnost je pala za 46 posto, govor pod nastavom za 87,2 posto a sveukupna akademska uspješnost porasla je za 108,1 posto

 

Postoji jednostavno sredstvo s kojim možete odagnati umor, nesanicu, strahove, pa i neke kronične bolesti.

Riječ je o “običnoj” glazbi, koja djeluje na aktivnost mozga i koju znanstvena zajednica sve više proučava kako bi otkrila njenu upotrebu u svakodnevici.

Glazba utječe na moždane valove, njihova obilježja i zadatke i predstavlja snažno sredstvo koje može pomoći pojedincu u poboljšanju kvalitete života i zdravlja.

Kako je poveznicu moždanih valova i glazbe iskoristio australski skladatelj i učitelj meditacije John Levine i kako je njome uspio ostvariti bolje pamćenje, raspoloženje, odagnati bol i strah kod djece i odraslih, doznajte u priči o njegovoj alfa glazbi.

Emocije, misli i raspoloženje

Godine 1924. njemački fiziolog, psihijatar i neurolog dr. Hans Berger konstruirao je uređaj znan kao elektroencefalograf (EEG).

Njime je prvi put u povijesti fizički zabilježio moždanu aktivnost čovjeka - kasnije prozvanu ''Bergerov val''.

Prvotno su zamijećena dva osnovna tipa valova, preciznije alfa (spora aktivnost) i beta (brza aktivnost), dok su kasnije otkrivene još i frekvencijske aktivnosti klasificirane kao theta i delta.

Ono što stoji iza naših emocija, misli i datog raspoloženja jesu, pričajući s biokemijsko-neurološkog stajališta fizičkih komponenti organizma, moždani valovi.

Iako je sasvim jasno kako moždani valovi predstavljaju neuralnu aktivnost, mjesto njihovog generiranja i informacijskog komuniciranja u mozgu zapravo je još uvijek misterij.

Moždane valove možemo objasniti kao istovremeno grupno oslobađanje energije od strane skupine neurona.

Njihova obilježja, frekvencijski raspon, obrazac i funkcionalni zadaci mogu se podijeliti u četiri osnovne skupine:

alfa (8-13 Hz)

beta (13-30 Hz)

theta (4-8 Hz)

delta (1-4 Hz)

(odnedavno) gama (30-70 Hz).

Dobri alfa valovi i stresni beta valovi

Alfa (α) valovi najčešće se povezuju s aktivnostima kao što su opuštena prisebnost, budnost, kreativnost, snažno stanje asocijativnosti i nefokusirane pozornosti.

Ovaj tip valova također je povezan i sa slučajevima kada se od subjekta zahtjeva anticipacija određenog stimulansa, ili suprotno, u situacijama smirenosti, osjećaja ''lebdenja'' ili ugode.

Alfa rad mozga integralan je dio opuštanja prije sna i njegova se aktivnost pojavljuje gotovo odmah čim pojedinac zaklopi oči, ukazujući na prazninu uma i stanje bez misli.

Odrastanjem čovjeka raste i njegova alfa snaga, proces povezan uz sazrijevanje pojedinca. Dolazi i do porasta kognitivnih kompetencija, te fokusa na određenost.

U ovom stanju, pojedinac se nalazi na granici između sna i jave, uz zadržavanje osjećaja budnosti. Pritom se ostvaruju i meditativna stanja, te integracija uma i tijela.

Alfa frekvencije mozga povezane su sa stanjem duboke relaksacije, spokoja, opuštenosti uma i tijela. Ti faktori direktno su povezani sa smanjenjem stresa, povećanom koncentracijom, kreativnošću, intuicijom, percepcijom i razinom imuniteta, kao i procesima vezanim uz regulaciju pulsa i disanja.

Dva osnovna kemijska spoja koji dovode do spomenutih reakcija su dopamin i acetikolin. Dopamin dovodi do pojačanog protoka krvi i rada srca, te boljeg stanja uma.

Acetikolin uzrokuje smanjenje kolesterola, regulira rad feromona i pomaže kod anoksemije (smanjena razina kisika u organizmu).

S druge strane, beta frekvencije stanje su pojačane budnosti, reakcije i izoštrenih osjetila. U tom stanju, organizam je spreman na borbu u situacijama preživljavanja.

Odluke su okarakterizirane spremnošću na izvedbu i samoobranu, popraćene brzim i eksplozivnim reakcijama na datu situaciju. No takav tip prilagodbe automatski potiče tijelo na stres, što dugoročno može dovesti do negativnih fizičkih i psihičkih posljedica.

Zbog ubrzanog stila života, čovjek svakodnevicu sve češće proživljava pod utjecajem beta valova, što za sobom povlači niz drugih problema. Dolazi do opadanja kvalitete življenja, pojave akutnog stresa, kardiovaskularnih tegoba i loših socijalnih vještina.

Glazba za kreativniji i zdraviji život

Levin J. australski je skladatelj, pijanist i učitelj meditacije te autor brojnih glazbenih djela namijenjenih poticanju alfa frekvencije mozga.

Glazba kojom se bavi predstavlja medij koji posjeduje najsnažniju sposobnost sinkronizacije.
Ovaj tip stimulacije predstavlja odličnu tehniku ulaska u određeno frekvencijsko stanje.

U tom stanju, dolazi do osjećaja smirenosti, kreativnosti i veće kontrole nad životnim situacijama i ponašanjem.

Poboljšava se raspoloženje, razmišljanje postaje fokusiranije, a dolazi i do porasta samopoštovanja.

Povećava se i stanje samoizlječenja.

Otkriveno je kako kreativni pojedinci provode većinu vremena upravo u alfa i theta stanju. Kod sportaša koji su bili podvrgnuti alfa stimulaciji, zabilježeni bolji rezultati i izvedba.

Alfa glazba John Levina danas pronalazi svoje mjesto u brojnim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, sveučilištima, te bolnicama. Koristi se s ciljem poboljšanja procesa učenja, produktivnosti, kreativnosti i poticanja relaksacije.

Godine 2003. godine Levin je s alfa glazbom upoznao preko 30 australskih vrtića i dječjih centara za njegu.

Ubrzo nakon toga, praksa se širi i na niz bolnica i dentalnih ordinacija,  koje su prepoznale pozitivan utjecaj pozadinske alfa glazbe kod svojih pacijenata.

Djeca u školama izjavila su kako osjećaju smirenost, energičnost, uzvišenost, pojačanu asocijativnost i sinkronizaciju uma i tijela.

Alfa glazba J. Levina uspjela je osigurati budnost kod školske djece, kao i veći stupanj ''upijanja'' znanja.

Potaknula je kod njih maštovitost i emocije. Primijetili su da su fokusiraniji, aktivniji i da se lakše prilagođavaju na nove uvjete te da postižu veću produktivnost. 

Kod djece i roditelja otkriveno je da su lakše pamtili, imali snažniji osjećaj suradnje i da su općenito bili opušteniji.

U isto vrijeme, smanjila se učestalost nasilja i međusobnih razmirica. U fizičkom smislu, mnogi su primijetili da im alfa glazba smanjuje glavobolju, hiperaktivnost i osjećaj panike.

Brojne zdravstvene dobrobiti

Glazba John Levina podiže osobne razine imuniteta (smanjuje razinu kortizola i rast melatonina), ujednačava disanje i srčane otkucaje, otpušta kod stresa i potiče samoozdravljenje.

Dokazano je kako alfa valovi induciraju stanje duboke relaksacije, unutarnjeg mira, povećanog stupnja odlučivanja i radne memorije.

Potiču veću pozornost, imaginaciju, stimuliraju koncentraciju i kreativnost, kao i stanje pojačane intuicije i percepcije.

Neki od zdravstvenih simptoma za koje je dokazano da posjeduje pozitivan utjecaj su nesanica, kronični umor, stres, karcinom, dijabetes, bolovi u leđima, napadaji panike, anksioznost, depresivnost,poremećaj pozornosti i koncentracije, grčevi u mišićima i shizofrenije.

Autori studije I. Olszewska i M. Žarow objavili su rezultate istraživanja u kojem su pratili utjecaj pozadinske alfa glazbe nad pacijentima u čekaonici kod zubara.

Ispitanici su izjavili kako su uz pomoć glazbe zamijetili smanjenje stresa, anksioznosti, fobije i boli.

Studija je pokazala kako ovaj tip stimulacije jednako dobro pomaže i kod shizofrenije, grčeva u mišićima, Parkinsonove bolesti, poremećaja pozornosti/hiperaktivnosti i kroničnih bolova u leđima.

R. Bridgman autor je jednako zanimljivog članka iz 2005. godine. On je istražio kako alfa glazba djeluje na vladanje i rezultate adolescenata s problemima u ponašanju.

Promatrajući grupu od 10 djece s bihevioralnim i emocionalnim poteškoćama, u dobi od 12 i 13 godina, Bridgman je uočio brojne dobrobiti Levinove glazbe.

Djeca su pokazala bolje rezultate na ispitima, pad impulzivnosti,  hiperaktivnost je pala za 46 posto, govor pod nastavom za 87,2 posto a sveukupna akademska uspješnost porasla je za 108,1 posto!

Također, autor je zabilježio i porast koncentracije, kvalitetniju razinu fokusa, veći poticaj i produktivnost. 

Sva dosadašnja istraživanja potvrđuju znanstvene dobrobiti alfa glazbe J. Levina i zato stručnjaci preporučuju njeno korištenje ne samo za kvalitetniji rad, bolje pamćenje, fokusiranost i smirenost, nego i za jačanje imuniteta i kao pomoć pri ozdravljenju.

Piše: Aleksandar Stojković/alternativa-za-vas

Objavljeno: 19.02.2015