Istraživanja su pokazala da glazba pridonosi boljoj socijalizaciji osoba s invaliditetom, smanjuje stres, djeluje protiv nesanice depresije i klonulosti, a pomaže i kod glavobolja i migrena

Naše tijelo možemo gledati kao na glazbeni instrument, zapravo cijeli naš organizam proizvodi određenu melodiju - ako je melodija skladna zdravi smo. U tome se krije potencijal liječenja glazbom.
Naši moždani valovi reagiraju na svaku frekvenciju koju prime. Još u majčinoj utrobi bebine uši koje su potpuno formirane oko 20. tjedna trudnoće i mozak koji pokazuje električne impulse na zvukove prije 24. tjedna, kreće kontakt sa zvukom - otkucaji srca, šumovi od pumpanja krvi kroz posteljicu, zvuk protoka zraka kroz majčina pluća i njezin glas, vanjski zvukovi.

Svakom djetetu CD klasične glazbe

Istraživanja su pokazala da se bebe koje su stimulirane glazbom brže razvijaju, počinju pričati i do 6 mjeseci ranije i imaju poboljšani intelektualni razvoj. Mozartov efekt postavlja hipotezu po kojoj izloženost klasičnoj glazbi u ranom djetinjstvu ima blagotvoran utjecaj na mentalni razvoj. Guverner Gruzije predložio je da svako dijete rođeno u Gruziji dobije CD s klasičnom glazbom.
Zvuk djeluje na materiju i mijenja joj oblik pod utjecajem različitih frekvencija. I sami to možemo jednostavno provjeriti. Uzmemo malo sitnog pijeska i stavimo ga na metalnu ploču koju stavimo na zvučnik kako bismo dobili tonoskop (uređaj koji nam omogućuje da vidimo obrasce koje stvara zvuk glasa). Zatim preko mikrofona i pojačala pjevamo neki samoglasnik, pijesak će se oblikovati u pravilnom obliku, ako mijenjamo frekvenciju glasa prema višim ili nižim tonovima, pijesak će uvijek stvarati drugi oblik. Između dva tona pijesak će biti u stanju kaosa.
Dr.Masaru Emotoa slikao je kristaliće smrznute vode koje bi prije toga podvrgnuo utjecaju zvuka, misli, riječi ili molitve. Kod lijepih, pozitivnih misli ili ugodne glazbe kristalići bi imali lijep, harmoničan oblik. Kod negativnih misli i kaotične glazbe kristali bi poprimili ružan, deformiran oblik.

Istraživanje je dokazalo da mozak ljudi koji padaju u euforiju dok slušaju glazbu luči dopamin, neurotransmiter u mozgu, kemijski vrlo sličan adrenalinu, ključan za normalno funkcioniranje organizma i koji potiče osjećaj zadovoljstva

Istraživanje instituta Fauna Communications uz SAD-a utvrdilo je da mačke (domaće i divlje) predu i kada trpe bol i imaju prijelome. Zvučnim vibracijama predenja niske frekvencije 20 - 50 titraja u sekundi i harmonijskim vibracijama do 150 titraja u sekundi mačke su u stanju potaknuti rast kostiju, zacijeliti prijelome, tetive, povećati pokretljivost zglobova, umanjiti bol, zacijeliti rane, ojačati mišiće i iscijeliti upalu pluća ili bronhitis.
Istraživanje je dokazalo da mozak ljudi koji padaju u euforiju dok slušaju glazbu luči dopamin, neurotransmiter u mozgu, kemijski vrlo sličan adrenalinu, ključan za normalno funkcioniranje organizma i koji potiče osjećaj zadovoljstva.

Zdravlje u sporom i brzom ritmu 

Ustanovljeno je da spora glazba može usporiti otkucaje srca, ritam disanja, te sniziti krvni tlak. Brža glazba ubrzava ove funkcije.
Australski liječnik i psihijatar dr.Johan Diamond našao je izravnu vezu izmeđi jakosti/slabosti mišića i glazbe. Ustanovio je da svi mišići u organizmu oslabe kada su podvrgnuti glazbi hard rock muzičara. 70-tih godina tinejdžeri su donosili sirova jaja na rock koncerte i stavljali ih ispred pozornice, jaja su prije kraja koncerta bila tvrdo kuhana. Dr. Earl W. Flosdorf i dr. Leslie A. Chambers pokazali su da proteini u tekućoj sredini koaguliraju kad su izloženi prodornim visokim tonovima.
Glazba: smanjuje stres i bol za vrijeme operacije pod lokalnom anestezijom; djelujeprotiv nesanice depresije, klonulosti, beznadnosti; potiče bolju socijalizaciju, posebno osoba s invaliditetom; pomaže kod glavobolja, migrena; umjereno složena i umjerene jačine povećava koncentraciju.

Pokusi s glazbom

Ne može se osporiti moć glazbe, srednjoškolci koji studiraju glazbu imaju u prosjeku više ocjene, fizički su jači i njihova sposobnost slušanja je veća. Mađarska, Japan i Nizozemska naglašavaju glazbeno obrazovanje i sudjelovanje u glazbi.
Pokusi djelovanja glazbe na žive organizme, osim ljudi, pokazali su da neki glazbeni komadi potiču kokoši da nose više jaja, Japanci svojim kravama puštaju glazbu i te krave daju više mlijeka. Istraživači iz Kanade i Rusije ustanovili su da žitarice brže rastu kada su izložene ultrasoničnim i glazbenim zvucima.
Da li je glazba lijek ili samo sprječava i pomaže u smanjenju nekih stanja i problema još će dugo biti predmet rasprava, ali postoje dokazi kako "dobar zvuk“ čini puno koristi, što je je dovoljan razlog da se u nedostatku dobrog društva okrenemo glazbi i sačuvamo dobro zdravlje.

In-Portal

Objavljeno: 14.04.2013