Predsjednica Organizacijskog odbora i profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Nada Zgrabljić Rotar objasnila je da će konferencija pokušati dati odgovore na tri pitanja - što je medijska pismenost u digitalno doba, gdje je tu mjesto Hrvatske u odnosu na druge zemlje, te možemo li postaviti neke smjernice što bismo trebali činiti da se medijska pismenost podigne na višu razinu

 

Međunarodna znanstvena konferencija "Medijska pismenost u digitalno doba - kulturna, ekonomska i politička perspektiva" okupila je na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu u Kampusu Borongaj hrvatske i međunarodne znanstvenike i stručnjake kojima je cilj razmijeniti stajališta i iskustva te time pridonijeti razumijevanju toga što je danas medijska pismenost.

Organizator dvodnevne konferencije je Odjel za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Vijećem za elektroničke medije, a njezin visoki pokrovitelj je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Medijska pismenost definira se kao koncept osnaživanja građana za uspješno snalaženje u svijetu tradicionalnih i novih medija. UNESCO je 80-tih godina prošloga stoljeća u Deklaraciji o medijskoj pismenosti zacrtao okvire, a 19 zemalja prihvatilo je provedbu i unaprjeđenje toga obrazovnog koncepta za novo medijsko doba ali, kako ističu znanstvenici, nije se ostvarilo očekivano suglasje o uključivanju medijske pismenosti u nacionalne obrazovne sustave.

Predsjednica Organizacijskog odbora i profesorica na Odjelu za komunikologiju Hrvatskih studija Nada Zgrabljić Rotar objasnila je da će konferencija pokušati dati odgovore na tri pitanja - što je medijska pismenost u digitalno doba, gdje je tu mjesto Hrvatske u odnosu na druge zemlje, te možemo li postaviti neke smjernice što bismo trebali činiti da se medijska pismenost podigne na višu razinu.

Podsjetila je da je Europa donijela Digitalnu agendu 2020 kao vrlo bitnu smjernicu u kojoj se traži da se ljudi pripreme za novo tržište rada, tzv. rada s malo ugljika, odnosno medijske industrije koja otvara niz zanimanja i poslova za koja je nužna digitalna pismenost.

Pri tome, rekla je Zgrabljić Rotar, treba istaknuti kako mi želimo da tehnologija služi razvoju političke demokracije pa je jedno od pitanja koje treba razmotriti - koristimo li mi uopće tehnologiju na taj način. Dodala je kako je posebice važno koriste li mladi tehnologiju za svoj boljitak ili su njezine žrtve jer im te tehnologije prodaju zabavu, konzumerizam i reklame, odnosno oni su neprestano objekti umjesto da postanu subjekti u komunikaciji.

Zato bi, smatra profesorica Zgrabljić Rotar, zadaća medijske pismenosti trebala biti kako educirati naše građane da postanu subjekti medijskog okružja.

Tako je, primjerice, Senta Pfaff-Ruediger sa Sveučilišta Ludwig-Maximilians u Muenchenu, ukazala na socijalnu dimenziju medijske pismenosti kod mladih i iznijela rezultate istraživanja o tome kako tinejdžeri percipiraju nove tehnologije. Tako je 16-godišnjak napisao da, "kada želiš nekome reći nešto uvredljivo, a nemaš hrabrosti, reći ćeš mu to na Facebooku, a ako imaš hrabrosti reći ćeš mu u lice". Njegov vršnjak je pak napisao da je "većina mladih koje na bilo koji način mobingiraju njihovi vršnjaci time stvarno ranjena".

O temi konferencije bit će podnijeto oko 70 referata među kojima i 30 znanstvenika iz inozemstva - SAD-a, Španjolske, Italije, Njemačke, Švedske, Francuske, Novog Zelanda, Katara, Cipra, Turske, Albanije, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Na konferenciji sudjeluju i neki od najistaknutijih znanstvenika i stručnjaka na području medijske pismenosti poput Williama Jamesa Pottera s kalifornijskoga Sveučilišta Santa Barbara, predstavnik UNESCO-a Alton Grizzle, profesorica na Sveučilištu Pariz 3 - Sorbonne Divina Frau-Meigs te Ilana Elea Santiago da Sveučilišta u Goethenburgu u Švedskoj.

Hina

Objavljeno: 08.06.2014