"Poslovni subjekti bi u zapošljavanju osoba s invaliditetom ne bi trebali vidjeti samo socijalnu komponentu, već i konkretnu korist za svoju tvrtku. Idealno bi bilo da su pokretači takvih socijalno-poduzetničkih priča same osobe s invaliditetom", naglasila je Mirka Jozić

Mirka Jozić, pročelnica Ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo

U petak, 6. lipnja u Zagrebu je održana tribina "Mogućnosti i perspektive uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada“.

Tribinu je organizirao Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i povjerenstvo za osobe s invaliditetom Grada Zagreba, a kako je voditeljica tribine, zamjenica pročelnice Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Marinka Bakula Anđelić naglasila, inicijator same tribine bila je načelnica odjela za zaštitu osoba s invaliditetom Marija Mustač.

Organizatori su istaknuli da je svrha tribine formiranje neformalne radne skupine koja bi okupila predstavnike Grada Zagreba, osobe s invaliditetom, udruge, ustanove te sve one koji mogu pridonijeti s novim idejama, sugestijama, smjernicama i iskustvom položaju osoba s invaliditetom na tržištu rada.

Pojam koji je bio u središtu žive rasprave bilo je socijalno poduzetništvo koje je istaknuto kao najbolji model uključivanja osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada.

Josip Držaić: URIHO već sada provodi mjere socijalnog poduzetništva

S kolikom ozbiljnošću i predanošću je Grad Zagreb pristupio afirmiranju socijalnog poduzetništva govorila je pročelnica Ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo Mirka Jozić.

"Kod socijalnog poduzetništva naglasak se treba staviti na poduzetništvo, a socijalno znači da se radi o poslovnim pothvatima koji imaju naglašenu socijalnu i ekološku svijest. Takvi poslovni subjekti bi u zapošljavanju osoba s invaliditetom ne bi trebali vidjeti samo socijalnu komponentu, već i konkretnu korist za svoju tvrtku. Idealno bi bilo da su pokretači takvih socijalno-poduzetničkih priča same osobe s invaliditetom, što bi bio odličan primjer samozapošljavanja, ali svakako se ideji socijalnog poduzetništva moraju približiti i iskusni poduzetnici", naglasila je pročelnica Mirka Jozić.

Tribina je okupila veliki broj osoba s invaliditetom, predstavnika udruga, edukacijskih i drugih ustanova i poslovnih poduhvata koji su u svojoj praksi već živjeli socijalno poduzetništvo.

Ravnatelj URIHO-a Josip Držaić istaknuo je da ustanova kojoj je na čelu već sad u svojoj praksi provodi u većoj ili manjoj mjeri socijalno poduzetništvo, a naglasio je iznimnu važnost modernijeg pristupa obrazovanju i edukaciji osoba s invaliditetom kako bi ono bilo u skladu sa suvremenim zahtjevima otvorenog tržišta.

S ravnateljem Držaićem složila se njegova zamjenica Ljubica Lukačić koja je istaknula potrebu uklanjanja nejasnoća u definiranju pojma socijalno poduzetništvo, a i u jasnijem određivanju koje bi to benefite imali socijalni poduzetnici kod zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kao moguće rješenje Ljubica Lukačić predložila je rad na Zakonu o socijalnom poduzetništvu, na što je Marinka Bakula Anđelić dodala da se neće ići prema zakonu jer formu u dovoljnoj mjeri zadovoljavaju postojeća rješenja, kao što su socijalne zadruge.

Goran Denis Tomašković: Slijepi i slabovidni nikada nisu bili u gorem položaju na tržištu rada

O nikada gorem položaju slijepih i slabovidnih osoba na tržištu rada govorio je tajnik Udruge slijepih Zagreb Goran Denis Tomašković, a posebno je istaknuo potrebu suradnje osoba s invaliditetom i već iskusnih poslovnih igrača kako bi se što kvalitetnije ušlo u socijalno poduzetnički poduhvat. Goran Denis Tomašković također je naglasio važnost promocije socijalnog poduzetništva među potrošačima kako bi se podigla svijest i razina socijalno odgovorne potrošnje.

O ulozi udruga u pokretanju socijalno-poduzetničkih priča govorilo je više sudionika, a Marica Mirić i Mira Katalenić su, kao iskusne aktivistkinje i dugogodišnje voditeljice udruga, navele razne primjere prepreka i zakonskih ograničenja s kojima su se susretale u svojoj praksi.

Svi okupljeni složili su se da ova tribina mora biti početak intezivne suradnje i rasprave kako bi se ideja socijalnog poduzetništva što bolje u konačnici provodila u samoj praksi na dobrobit osoba s invaliditetom, a i čitavog društva kojemu kronično nedostaje socijalne svijesti i poduzetničkih pothvata.

Piše: Branimir Šutalo

Foto: Goran Jakus, Patrik Macek /PIXSELL 

Objavljeno: 07.06.2014