PITANJE: M. D. (34) Poštovani, moj problem je počeo nedavno. Do svoje 25 godine radio sam na gradilištu, jednom prilikom sam izgubio ravnotežu i pao sam s drugog kata na građevinski materijal koji se nalazio ispod skele. Posljedica pada je oštećenje kralježnice i 100-postotni invaliditet.

Po povratku iz toplica dolazila mi je fizioterapeutica u kuću, dogodila nam se ljubav i ubrzo smo se vjenčali. Vrlo brzo smo postali i roditelji malog Tomislava, sve je išlo jednom lijepom rutinom. Nažalost, što je dijete više raslo, supruga i ja smo se više udaljavali. Ona je bila fokusirana na dijete a ja na pronalazak poslova za životne potrebe. Prije šest mjeseci odlučili smo se razvesti, a ona već sada okreće dijete protiv mene. Bojim se da kada budemo službeno razvedeni kako ga uopće neću moći viđati. Imam li ja pravo kao roditelj s invaliditetom dobiti jednako pravo na starateljstvo kao i majka koja nema invaliditet? Znam da je praksa u Hrvatskoj da sud presudi u majčinu korist.

ODGOVOR: Poštovani,

Obiteljski zakon (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11, 25/13) navodi da se postupak posredovanja obvezatno provodi, neovisno o tome je li parnični postupak radi razvoda braka pokrenuo jedan bračni drug tužbom ili je podnesen sporazumni zahtjev bračnih drugova, kada bračni drugovi imaju maloljetnu zajedničku ili posvojenu djecu ili djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti. Postupak posredovanja provodi centar za socijalnu skrb. Postupak posredovanja pruža bračnim drugovima mogućnost otklanjanja uzroka koji su doveli do poremećenosti odnosa u braku, upoznavanja s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka, ali i mogućnost da bračni drugovi svoje odnose u vezi s prestankom braka urede sporazumno.

Na temelju provedenog postupka posredovatelj izrađuje stručno mišljenje koje su bračni drugovi dužni dostaviti sudu. Na temelju stručnog mišljenja, eventualnog sporazuma roditelja i ostalih okolnosti sud donosi odluku o tome s kim će živjeti maloljetno zajedničko ili posvojeno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljska skrb nakon njegove punoljetnosti. Pri donošenju odluke sud mora voditi računa prije svega o najboljem interesu djeteta.

Dakle, Vaš invaliditet ne znači da Vi automatski ne možete biti roditelj s kojim će dijete živjeti ako ostale okolnosti govore da bi to bilo u interesu djeteta. Međutim, sudovi u većini slučajeva šablonski donose odluku o tome da dijete nastavlja živjeti s majkom. No bez obzira na to, sud je dužan donijeti i odluku o susretima i druženjima drugog roditelja s djetetom. Odlukom se određuje način i vrijeme odvijanja susreta i druženja. Sud donosi decidirano rješenje (određuju se točni dani u tjednu, sati u danu i sl. kada će se susreti i druženja odvijati). Decidirano rješenje sud donosi kako bi se, u slučaju da roditelj s kojim dijete živi brani drugom roditelju susrete i druženja, mogla provesti ovrha radi ostarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom. Dakle, Vi u svakom slučaju imate pravo viđati svoje dijete u vremenu koje odredi sud, a u slučaju protivljenja drugog roditelja, Obiteljski zakon upravo omogućava gore navedeni mehanizam kako bi se mogla provesti odluka suda o susretima i druženjima drugog roditelja s djetetom.

Odgovara: Matija Kontrec, Pravna klinika Zagreb

Napomena: Pitanja za rubriku Kutak za stručnjake šaljite na: mladen.kristic@in-portal.hr

Objavljeno: 14.05.2014