U Hrvatskoj od apneje spavanja - poremećaja disanja tijekom spavanja, boluje oko 5 posto muškaraca i 3 posto žena, a njezinim liječenjem bavi se svega nekoliko specijalista

 

Prema objavljenom izvješću u stručnom časopisu Neurology, prezentirani su rezultati istraživanja kod osoba koji imaju apneju. Riječ “apneja” potječe iz grčkog jezika i označava prestanak disanja.
'Apneja u spavanju', ili 'sleep apneja', naziv je za bolest koja se manifestira kao poremećaj spavanja. Bolesnici od te bolesti prestaju disati veći broj puta u snu, a da najčešće toga nisu niti svjesni.
Apneja zapravo pokušava ugušiti spavača. Prekid disanja uzrokuje prekid u opskrbi organizma kisikom, kao i kašnjenje izdisanja ugljičnog dioksida, čime se organizam spavača truje.
Bolesnik će prije ili kasnije nastaviti disati, a može se i probuditi, ali se najvjerojatnije ničeg od toga neće ujutro moći prisjetiti.
Ovakvi se incidenti mogu u toku noći ponoviti stotinjak i više puta.
To može dovesti do težih posljedica, kao što su bolesti mozga, srca i krvnih žila, također je moguće stradanje radi spontanog padanja u san na poslu ili u prometu. Apneje mogu nastati iz raznih razloga, koji rezultiraju suženjem ili zatvaranjem dišnog puta.
To mogu biti razne deformacije, ali i opuštanje mekanih dijelova dišnog puta za vrijeme spavanja. Prekomjerna tjelesna težina kao i ostali faktori rizika pomažu u razvoju bolesti.
Hrkanje je glavni simptom ove bolesti, iako svi hrkači ne moraju biti i apnejičari.
Hrkanje nastaje vibriranjem mekanih dijelova dišnog puta pri strujanju zraka kroz suženi prolaz, te proizvodi katkad smiješan, ali češće jako smetajući zvuk.
Apneja spada u grupu 'tihih ubojica', jer djeluje i razara dok bolesnici spavaju.
Starije osobe koji pate od apneje, privremenog prestanka disanja u snu, imaju 4 puta veći rizik za pojavu promjena u mozgu koje nagovještavaju demenciju.
Istraživači to objašnjavaju posljedicama smanjenja prisutnosti kisika u krvi.
Slično povećanje rizika za demenciju prouzročeno atrofijom mozga je zabilježeno i kod ispitanika s kraćom fazom dubokog sna, objavili su američki znanstvenici.
Po njihovim riječima, novi nalazi ukazuju na važnu ulogu kvalitete sna u slabljenju mentalnih sposobnosti kod osoba starije životne dobi.
U Hrvatskoj od apneje spavanja - poremećaja disanja tijekom spavanja, boluje oko 5 posto muškaraca i 3 posto žena, a njezinim liječenjem bavi se svega nekoliko specijalista.

Marko Damjanović

Objavljeno: 16.12.2014