Dokazano: Recesija i siromaštvo smrtonosne su bolesti

Istraživači navode zanimljiv podatak kako se u nekim zemljama, unatoč recesiji, stopa samoubojstava nije povećala. Oni taj fenomen objašnjavaju višom razinom psihijatrijske pomoći i većom društvenom osviještenosti o psihičkim problemima

 

Ekonomska kriza u Europskoj uniji i Sjevernoj Americi rezultirala je s 10 tisuća samoubojstava više nego u prosjeku, navodi se u najnovijem istraživanju.

Studija, objavljena u znanstvenom časopisu The british journal of psychiatry, pokazuje da je stopa samoubojstava rapidno porasla.

Istraživači navode zanimljiv podatak kako se u nekim zemljama, unatoč recesiji, stopa samoubojstava nije povećala. Oni taj fenomen objašnjavaju višom razinom psihijatrijske pomoći i većom društvenom osviještenosti o psihičkim problemima.

Studija, koju su proveli znanstvenici s oksfordskog sveučilišta i s londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, analizirala je podatke iz 24 države Europske unije, SAD i Kanade.

U studiji se navodi da je stopa samoubojstava u Europi bila u padu sve do 2007. godine. U razdoblju do 2009. zabilježen je rast od 6.5 posto i ta razina je održavana do 2011. godine, što ukupno čini za oko 8 tisuća samoubojstava više nego u razdoblju do 2009. godine.

U Kanadi je broj samoubojstava bio također u padu, ali s recesijom je i tamo naglo skočio. U SAD je stopa i prije recesije lagano rasla, ali s ekonomskom krizom došlo je do naglog skoka i do novih 4500 samoubojstava.

Najveći faktori rizika bili su gubitak posla, imovine i dužnička kriza, navode u studiji.

Ipak, neke države prkosile su općem trendu, unatoč krizi.

Švedska, Finska i Austrija su izbjegle porast samoubojstava tijekom ekonomske krize.

"Ključno pitanje za psihijatrijsku struku je može li se izbjeći rast stope samoubojstava“, pita se dr. Aaron Reeves, jedan od istraživača sa sveučilišta u Oxfordu.

"Znali smo da recesija ima za posljedicu porast samoubojstava, ali nam Švedska, Finska i Austrija dokazuju da postoje načini i državne strategije koje pomažu da se izbjegnu negativni trendovi“, dodao je dr. Reeves.

Recesija je uvijek teško vrijeme u kojem se moraju donositi teške odluke, ali ovo istraživanje nam pokazuje da država mora posebnu pažnju obratiti onima koji su najpogođeniji krizom. Država doslovno tako spašava živote, pokazuje nam studija.

Istraživanje nije obuhvatilo Hrvatsku, ali znajući kako naša recesija traje dulje nego u ostatku Europske unije, rezultati koji bi se proveli kod nas bi zasigurno pokazali mračne brojke.

B. Šutalo

 

Povezane vijesti