"Postoji razmišljanje u znanstvenoj i široj javnosti da je poznata i prihvaćena činjenica da je vježbanje korisno i da nema razloga dodatno se baviti istraživanjima vezanim uz korisnost tjelesne aktivnosti“, rekla je prof Wendy Cohrt, recezent studije i stručnjakinja za gerijatrijsku medicinu

 

Šetnja od samo 500 metara dnevno može pomoći u sprečavanju nastanka potencijalnog invaliditeta i teže pokretljivosti u starijoj dobi.

Iz Yale school of medicine dokazali su da šetnja od samo 20 minuta, po mogućnosti u prirodi, može spriječiti invaliditet vezan za starost. Takva umjerena aktivnost, istraživanje je pokazalo, smanjuje razvitak invaliditeta za čak 18 posto u odnosu prema onima koji nisu fizički aktivni.

Istraživači su predstavili svoje rezultate na godišnjem skupu The American college of sports medicine održanom u Orlandu (Florida), a rad je objavljen u znanstvenom časopisu The Journal of the american medical association.

Za potrebe studije istraživači su pratili 1650 muškaraca i žena između 70 i 89 godina. Oni su bili nasumice podijeljeni u dvije skupine i praćeni tijekom dvije godine.

Prva skupina je hodala 150 minuta tjedno, radila je vježbe snage, istezanja i balansa te je redovito praćena. Druga skupina je samo pohađala edukaciju o zdravlju i povremeno je vježbala istezanje.

Liječnici su svakih šest mjeseci provjeravali koliko su ispitanici u stanju hodati, krvni tlak, otkucaje srca i tjelesnu težinu. Liječnicima nije rečeno tko je pripadao skupini koja je bila fizički aktivnija.

Dvogodišnje istraživanje jasno je pokazalo da su oni koji su bili u skupini koja je bila fizički aktivna u znatnoj mjeri održali svoju pokretljivost. Istraživači su pokretljivost definirali kao mogućnost svakodnevnog hodanja udaljenosti od 400 metara.

"Ta udaljenost je naročito važna za starije. Moći u starijoj dobi hodati 400 metara znači da ste u stanju otići po namirnice ili prošetati se po kvartu“, rekao je voditelj studije dr. Jack Guralnik.

"To je važna udaljenost koja znači veću razinu samostalnosti u starosti“, dodao je dr. Guralnik.

"Postoji razmišljanje u znanstvenoj i široj javnosti da je poznata i prihvaćena činjenica da je vježbanje korisno i da nema razloga dodatno se baviti istraživanjima vezanim uz korisnost tjelesne aktivnosti“, rekla je prof Wendy Cohrt, recezent studije i stručnjakinja za gerijatrijsku medicinu.

"Još uvijek ne znamo koja je vrsta aktivnosti bolja od druge i u kojem intenzitetu, ovisno o zdravstvenom stanju ili bolesti, što može biti presudno za oporavak ili održavanje dobre forme“, dodala je prof. Cohrt.

B. Šutalo

Objavljeno: 02.06.2014