Prije nego je prošlog prosinca imenovana za pročelnicu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Lora Vidović je u žižu medijskog interesa došla kao pučka pravobraniteljica, dužnost koju je obnašala osam godina

 

Koliko je bila uspješna u tom poslu uz ostalo govori i činjenica da joj je u listopadu 2021. dodijeljen orden Viteškinje Legije časti, najvažnije odlikovanje Francuske Republike zbog, kako je obrazloženo, predanosti i autoriteta koji je u ulozi pučke pravobraniteljice pokazala u obrani temeljnih prava u Hrvatskoj, a time i demokratskih vrijednosti koje čine temelj zajedničkog europskog identiteta. Zgodna je to i korisna referenca za rješavanje brojnih problema Zagrepčana s invaliditetom, njih oko 15 posto unutar gradske populalacije.

Gospođo Vidović, kako biste opisali Grad Zagreb kao mjesto življenja za osobe s invaliditetom? Je li Zagreb ‘prijateljski raspoložena’ sredina za ovu populaciju?

- Kao i mnogi drugi gradovi, i Zagreb ima svoje prednosti i nedostatke kada je riječ o kvaliteti života osoba s invaliditetom, ali zaista kontinuirano ulažemo napore kako bi se poboljšale mogućnosti ostvarivanja prava djece s teškoćama i osoba s invaliditetom.

Niz je pozitivnih aspekata koji Grad Zagreb čine prijateljskim mjestom za osobe s invaliditetom. Svjesni njihovih potreba, trudimo se unaprijediti pristup javnom prijevozu, javnim zgradama i postojećim socijalnim, zdravstvenim, obrazovnim i drugim uslugama, promišljajući nove modele podrške. Treba svakako spomenuti i organizacije civilnog društva koje financijski podupiremo u radu, s kojima blisko surađujemo i koje aktivno rade na podizanju svijesti o ovim pitanjima i potiču nas - gradsku vlast - na poboljšanja.

No, treba biti iskren i reći da postoje brojni izazovi i da je još dosta posla pred nama. Mnoge javne površine i objekti u Zagrebu nisu u potpunosti pristupačni osobama s invaliditetom, što im svakako otežava kretanje i predstavlja barijeru, ne samo u fizičkom smislu, već i u konzumiranju gradskih sadržaja.

Grad Zagreb je sjedište važnih državnih institucija pa je samim time otvoren za privremeni ili dugotrajni boravak osoba s invaliditetom i njihovih obitelji iz cijele Hrvatske o čemu se svakako vodi računa u planiranju gradskih politika. Obilježena parkirna mjesta namijenjena su svim osobama s invaliditetom bez obzira na mjesto stanovanja, kao i korištenje javnih površina. U planiranju naših politika vodimo računa i o potrebi proširenja postojećih kapaciteta u obrazovanju, zdravstvu, zapošljavanju i drugim sustavima jer sve veći broj osoba s invaliditetom dolazi na školovanje ili se zapošljavaju u Gradu Zagrebu.

Često se iznenadim kada primijetim da postoji potreba za boljim razumijevanjem različitih aspekata invaliditeta, uključujući strahove i nelagode koje ga prate, čak i među stručnjacima. Promjena svijesti i odnosa prema invaliditetu ne može biti trenutačna, to je proces koji zahtijeva kontinuiranu interakciju između osoba s invaliditetom i njihove sredine. U tom procesu inkluzija je uistinu polazište i ključna riječ. Prilagođavanje cijelog društva ne dolazi automatski, već zahtijeva trajan i predan napor brojnih dionika tijekom dužeg vremenskog razdoblja.

Organizacije civilnog društva, osobe s invaliditetom, donositelji odluka, ali i svi mi kao građani  moramo zajedno raditi na poboljšanjima kako bi se stvorila inkluzivna i, kako navodite, prijateljska sredina kakvoj težimo i kakvu želimo.

Jeste li zadovoljni kvalitetom socijalne zaštite i zdravstvene skrbi koju uživaju Zagrepčani s invaliditetom? Što bi se u tom smislu moglo popraviti?

- Teško je kategorički tvrditi da ste zadovoljni kvalitetom nečega o čemu ovisi jako velik broj građana, a gledamo li samo iz perspektive da uvijek može i mora bolje onda je jasno kako nije lako odgovoriti na Vaše pitanje. Trendovi, spoznaje i potrebe mijenjaju se gotovo svakodnevno i mi se trudimo ići ukorak s tim promjenama, koliko god nam naše mogućnosti dopuštaju.

Grad Zagreb osnivač je triju ustanova socijalne skrbi koje pružaju usluge osobama s invaliditetom i djecama s teškoćama u razvoju, a te ustanove skrbe ne samo o građanima i građankama Zagreba, već i drugim korisnicima iz cijele Hrvatske.

Ono što ih izdvaja jest povezanost znanosti i iskustva stečenog u praksi pa je tako Centar za rehabilitaciju Silver, recimo, prva ustanova u Hrvatskoj koja je uvela psa u terapiju senzorne integracije, a skrbi o korisnicima s najrazličitijim oblicima invaliditeta od najranije dobi do duboke starosti. Dnevni centar 'Mali dom - Zagreb' otvorio je i edukativni centar za sve stručnjake koji se bave procjenom, edukacijom i rehabilitacijom djece rane životne dobi koja se suočavaju s razvojnim izazovima i teškoćama. Centar Novi Jelkovec se također od samog osnivanja širi prateći potrebe građana, a posebno treba napomenuti rješavanje dugogodišnjeg problema smještaja osoba s najtežim stupnjem tjelesnog invaliditeta u malim stambenim zajednicama.

U narednom periodu bit ćemo usmjereni na širenje mreže pružanja socijalnih usluga na zapadni dio grada, gdje su one zadovoljene u manjoj mjeri. U 2024. ćemo osigurati dnevne programe za korisnike s višestrukim oštećenjima starijim od 21 godine kao i osobama s mentalnim oštećenjima (psihosocijalnim teškoćama).Također ćemo proširiti usluge za djecu s teškoćama u razvoju među kojima su najzastupljenija djeca s poremećajima iz autističnog spektra.

Uzimajući u obzir da svaki stupanj i vrsta invaliditeta donose dodatne financijske izazove, izmjenama Odluke o socijalnoj skrbi proširili smo i određena socijalna prava korisnicima doplatka za pomoć i njegu, kao i osobne invalidnine, koji od sada primaju Božićnicu i Uskrsnicu. Izjednačen je i iznos novčane pomoći za osobe s invaliditetom bez obzira na razinu invaliditeta. Osim toga, povećan je iznos sredstava za financiranje udruga u području socijalnih programa i usluga, posebno u području unapređenja kvalitete života osoba s invaliditetom. Ovim mjerama nastojimo pružiti veću podršku i olakšati svakodnevni život našim sugrađanima s invaliditetom.

Naš cilj je razviti sveobuhvatnu socijalnu politiku koja se temelji na suradnji različitih sektora, uključujući zdravstvo, socijalnu zaštitu, stanovanje, gospodarstvo, kulturu i energetiku. Radi se o sinergiji općih socijalnih prava i ciljano usmjerenih mjera na svim razinama kako bismo bolje odgovorili na potrebe osoba s invaliditetom.

Zagreb često tituliramo kao ‘grad inkluzije’, no je li uistinu tome tako? Mnogi se Zagrepčani s invaliditetom, naime, još uvijek žale na sveprisutne arhitektonske barijere, nedovoljnu mobilnost kada je o gradskom prijevozu riječ, a posebice na nepristupačnost brojnih javnih i kulturnih institucija…

- Možda bi ispravnije bilo reći da Grad Zagreb sigurno kroči putevima inkluzije. Iako su u proteklim godinama napravljeni određeni koraci prema inkluzivnijem gradu, postoje i dalje izazovi koje trebamo prevladati kako bi se postigao vidljiviji napredak. No ono što posebno veseli jest da osobe s invaliditetom iz dana u dan postaju sve prisutnije u društvu, bilo da je riječ o sportskim uspjesima, umjetničkom izričaju, političkoj angažiranosti, što smatram da je posebno važno. Naime, socijalno isključivanje je iznimno velik problem, jer je često i uzrok i posljedica kršenja prava i diskriminacije. Osim toga, građani su  nerijetko i nedovoljno informirani o njihovim pravima, a pored zbog, već spomenute nejednake mogućnosti sigurnog kretanja gradom, pristup brojnim ustanovama im je ograničen.

Ipak, primjećujemo jasna poboljšanja u pristupačnosti, obrazovanju, zapošljavanju... Nabavom niskopodnih vozila kontinuirano unaprjeđujemo gradski prijevoz, koji je za djecu s teškoćama u razvoju i nezaposlene osobe s invaliditetom besplatan, kao i specijalizirani javni prijevoz koji se organizira prema potrebama osoba s invaliditetom. Pored toga, moderniziraju se pothodnici na lokacijama koje su predložile same udruge. Završeni su radovi na pothodnicima na Aveniji Dubrovnik - Ulica SR Njemačke i  Utrine - Zapruđe, a u tijeku su radovi kod naselja Savski gaj, Zagrebačkog velesajma - Siget, kod naselja Trnskog. Tijekom izvođenja radova cjelovitih obnova objekata odgojno-obrazovnih ustanova nakon potresa, ugrađena su dizala i/ili vertikalno podizne platforme u pet osnovnih i jednoj srednjoj školi.

Što se kulture tiče, a isto se odnosi na rekreaciju, slobodno vrijeme i političku participaciju, usmjereni smo na poticanje i provođenje projekata koji će omogućiti pristup svim sadržajima i osobama s invaliditetom. Tako primjerice mogu izdvojiti gradske knjižnice, Muzej grada Zagreba i Muzej suvremene umjetnosti koji stalno unapređuju dostupnost i prilagodbu objekata i sadržaja. Tradicionalno osiguravamo pretplatne karte osobama s invaliditetom za koncerte Zagrebačke filharmonije. Jarun i Bundek su omiljene rekreativne zone za mnoge osobe s invaliditetom i aktivnosti njihovih udruga, kao i mnoge druge javne površine u gradu Zagrebu.

U svijetu se već dulje vrijeme u srpnju obilježava Mjesec ponosa osoba s invaliditetom. Zašto i u Zagrebu takva manifestacija do danas nije zaživjela?

- Iako u Hrvatskoj ne postoji poseban Mjesec ponosa osoba s invaliditetom poput onog koji se održava u SAD-u, različitim aktivnostima i inicijativama usmjereni smo na podršku osobama s invaliditetom i promicanje njihovih prava i jednakosti. Osim što obilježavamo i pružamo podršku svim važnim datumima za osobe s invaliditetom, svake godine povodom Međunarodnog dana osoba s invaliditetom organiziramo tradicionalno okupljanje u Gradskoj skupštini te organiziramo prigodne programe u našim ustanovama.

S kojim Vam se pritužbama najčešće obraćaju osobe s invaliditetom? Ima li istine u tvrdnji da se sve više pritužbi odnosi na obiteljsko nasilje i diskriminaciju na radnom mjestu?

- Svakodnevno primamo mnogo upita od građana s invaliditetom koji se suočavaju s različitim izazovima. Neki od tih upita možemo riješiti gotovo u trenu, dok druge usmjeravamo prema nadležnim institucijama kako bi ostvarili svoja prava. Drago mi je da često dobivamo i povratne informacije od onih koji su nam se obratili za pomoć i koji nas informiraju o uspješnom rješavanju svojih problema.

Najčešći upiti koje dobivamo odnose se na pitanja zapošljavanja i pristupačnosti. Što se tiče slučajeva diskriminacije i obiteljskog nasilja mišljenja sam da bi pravobraniteljica za osobe s invaliditetom bila prava sugovornica na tu temu s obzirom na to da zaprima takve pritužbe, ali i daje preporuke. Svakako bih voljela bih naglasiti da je važno preporuke i prijedloge pravobraniteljica usvajati kada god je to moguće ako se želi govoriti o unapređenju statusa osoba s invaliditetom.

I za kraj, Vaša poruka za sve Zagrepčan(k)e s invaliditetom?

- Svjesni smo izazova s kojima se suočavate u svakodnevnom životu. Razumijemo da neki dijelovi našeg društva i zajednice nisu dovoljno pristupačni ili uopće pristupačni i da se suočavate s preprekama koje drugi možda ne razumiju u potpunosti i nikada neće moći razumjeti.

Važno je da do vas dopre naša poruka kako radimo na poboljšanjima i da nam je želja da u toj misiji budete naši partneri.

Pravne inicijative, zakoni i programi usmjereni na prava osoba s invaliditetom postaju sve važniji i sveprisutniji. Ipak, znamo da to nije dovoljno i da postoje mnoge promjene koje trebaju biti ostvarene kako bi društvo bilo stvarno inkluzivno. Vaša borba za pristupačnost i jednakost je ključna, i vaša glasna i jasna komunikacija o potrebama i izazovima koje susrećete pomaže nam da bolje razumijemo kako možemo napredovati zajedno.

Želimo vas podržati i ohrabriti da budete ustrajni, da nas vašim zahtjevima potičete da radimo još više i bolje i tako nas i educirate, a sve kako bismo zajedno stvarali društvo jednakih mogućnosti za svakoga. Vaša perspektiva i iskustva su neprocjenjivi resursi za zajednicu.

 

Objavljeno: 13.10.2023