Održan virtualni okrugli stol 'Digitalna pristupačnost od zakona do prakse'

Digitalni okrugli stol iznjedrio je i vrlo vrijedne zaključke, a onaj najupečatljiviji je da nema savršeno pristupačne web stranice te da je potrebno definirati minimalni standard pristupačnosti

Snimka zaslona, kolaž sudionika.

 

U organizaciji Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva krajem rujna je preko Zoom platforme održan 4. virtualni okrugli stol 'Digitalna pristupačnost od zakona do prakse'.

Moderatorica cjelokupnog događanja bila je Svjetlana Marijon iz udruge Zamisli, inače članica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora.

Ispred Državne škole za javnu upravu prisutne su pozdravili ravnatelj Rudolf Vujević, sadašnji  Povjerenik za informiranje, Zoran Pičuljan te Nikola Modrušan, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva.

Na okruglom stolu održana je panel rasprava na temu digitalne pristupačnosti te su govornici predstavili svoja iskustva i perspektivu.

Marica Mirić iz SOIH održala je prezentaciju na temu digitalne inkluzije u Europskoj uniji. Prezentaciju je održao i Bruno Tot na temu digitalne pristupačnosti iz perspektive slijepih i slabovidnih osoba koji naglašava kako je dosta problema kod developera, odnosno informatičara koji su dosta spori. Naglašava kako digitalna pristupačnost nije namijenjena samo za osobe s invaliditetom, nego za sve koji se koriste informatičkom tehnologijom.

Dijana Vincek iz Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih održala je kratko predavanje na znakovnom jeziku te istaknula kako na webu postoji i avatar za prevođenje na znakovni jezik.

Povjerenik za informiranje, Marko Kovačić, govorio je o samoj primjeni Zakona o pristupačnosti iz perspektive nadzornog tijela. Naglasio je kako su propisane norme vrlo teške za razumjeti te je njihova implementacija moguća samo uz pomoć osoba s invaliditetom.

Voditelj službe za kibernetičku sigurnost, politike Europske unije i međunarodnu suradnju Ivan Penava govorio je o digitalizaciji javnih usluga, digitalnoj transformaciji poduzeća te sigurnoj i održivoj digitalnoj strukturi koja bi uključivala izradu prvog računala s kvantnim ubrzanjem.

Na okruglom stolu bilo je riječi o primjerima dobre prakse u području digitalne pristupačnosti od kojih treba izdvojiti projekt 'Open up' Hrvatskog saveza gluhih i nagluhih te EU projekt 'Digi-ID PLUS' namijenjen obrazovanju u digitalnim vještinama kao potpori boljem zdravlju i socijalnoj uključenosti odraslih osoba s intelektualnim teškoćama.

Fakultet organizacije i informatike predstavio je web pristupačnost i inicijative EU osobama s invaliditetom u vrijeme pandemije i drugih kriza, dok je Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet govorio o 'Platformi50+' koja uključuje izazove i spoznaje iz istraživanja o asistivnoj tehnologiji.

Marta Romac iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice predstavila je projekt 'Čitam lakše' vezan za pristupačnost čitanja digitalnih sadržaja, a Marinaka Bakula Anđelić govorila je o gradskom projektu 'Pristupačan Zagreb'.

Tijela javne vlasti u pravilu su dobro reagirala na novi Zakon o pristupačnosti te su u dobroj vjeri  krenuli prema implementaciji standarda jer nema uspješnog digitalnog društva ako svi građani nisu uključeni.

Digitalni okrugli stol iznjedrio je i vrlo vrijedne zaključke, a onaj najupečatljiviji je da nema savršeno pristupačne web stranice jer oštećenja mogu biti različita koliko je i zdrava populacija različita te je potrebno definirati minimalni standard pristupačnosti.

 

In-portal

 

Povezane vijesti