Problemi s kojima se susreću osobe s motoričkim poremećajima uključuju presitan font, malena područja za upisivanje teksta, neprilagođenost upravljanja sustavom putem pomoćnih uređaja, objasnila je između ostalog Katarina Strunjak

 

U pandemiji zbog mjera koje su uvedene dogodila se dramatična promjena u načinu na koji živimo ‘online’.

Uz uobičajeno svakodnevno korištenje interneta sada smo odjednom o njemu ovisili za izvršavanje i najosnovnijih obaveza. Od odlaska na posao i u školu do kupovanja namirnica. Informirao nas je, zabavljao i pomagao umanjiti osjećaj usamljenosti. A sada pokušajte zamisliti da ne možete pristupiti web stranicama. Ili da možete koristiti tek možda jedan manji dio stranice.

Tako se svaki dan osjeća više od pola milijuna osoba u Hrvatskoj. Oko 150.000 njih s oštećenjem lokomotornog sustava, oko 30.000 s oštećenjem vida i oko 450.000 s disleksijom te drugim teškoćama čitanja.

Velika većina web stranica još uvijek nije prilagođena smjernicama digitalne pristupačnosti koje je, u skladu s W3C smjernicama i EU direktivom, izdao CARNET. Za sada tu direktivu trebaju ispoštovati tijela javne uprave jer je država uvela zakonsku obavezu usklađenja svih stranica javne uprave do 23. Rujna 2020. godine. Međutim, tvrtke još uvijek nemaju takvu obavezu. Tek tu i tamo se pojave tvrtke koje su voljne otvoriti se i dijelu društva koje do sada nije bilo odgovarajuće uključeno u digitalni život. Čini se kao da se društveno odgovorno poslovanje još uvijek nije povezalo s pristupačnosti digitalnog sadržaja. Taj u početku pomalo nejasan izazov, uz malo ulaganja i volje, zapravo je jednostavno rješiv.

Tvrtka Omoguru koja razvija alate koji osnažuju osobe s teškoćama čitanja, provela je testiranje digitalne pristupačnosti na 100 web stranica vodećih tvrtki te većih lokalnih samouprava u kojima živi oko 50% stanovništva. Prema testiranju koje je provjeravalo usklađenost sa smjernicama koje adresira glavne skupine korisnika:

- 90% stranica nema font čitljiv osobama s disleksijom i teškoćama čitanja,

- 88% stranica nije prilagođeno čitačima koje koriste osobe s oštećenjem vida,

- 55% stranica nema propisane kontraste boja za lakše čitanje slabovidnim, daltonistima i osobama s teškoćama čitanja,

- 45% stranica nema podršku za kretanje tipkovnicom kao podršku osobama s motoričkim oštećenjima.

- Bitno je naglasiti da se pristupačnost prvenstveno rješava dobrim pristupom pri dizajnu i razvoju web stranica. Da bi se ispoštovali propisani uvjeti bitno je obratiti pažnju na kontrast boja, napraviti ‘signalizaciju’ za čitače za slijepe kako bi mogli prepoznati sadržaj te pravilno koristiti opise slika i linkova, označiti kretanje tipkovnicom kroz stranicu te podcrtati linkove. Ono što je potrebno dodatno razviti je softverski dodatak kojim se može upravljati veličinom slova i mijenjati font na stranici u čitljiv font pogodan za osobe s disleksijom - kažu stručnjaci iz tvrtke Omoguru.

U praksi to znači da možete pristupiti početnoj stranici. No pitanje je što onda? Kojim informacijama možete pristupiti? Često se možete naći u slijepoj ulici i jednostavno klikćete u prazno bez ideje što se tu nalazi ili gdje idete. Ako ste slijepa osoba, opisi slika koji se zovu ‘slika1’ i slično zapravo vam ne govore apsolutno ništa.

- Problemi s kojima se susreću osobe s motoričkim poremećajima uključuju presitan font, malena područja za upisivanje teksta, neprilagođenost upravljanja sustavom putem pomoćnih uređaja - objasnila je između ostalog Katarina Strunjak, studentica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na okruglom stolu ‘Digitalna pristupačnost od zakona do prakse’ održanom 22. rujna. Na okruglom stolu kao primjeri loše prakse navedene su internetske stranice Grada Zagreba i Pravnog fakulteta u Zagrebu.

- Ne postoji stopostotna pristupačnost, ali možemo se potruditi da budemo što bolji - rekao je Bruno Tot iz Hrvatskog saveza slijepih.

Najčešće razloge zašto većina web stranica još uvijek nije digitalno pristupačna možemo pronaći u:

Svjesnosti o problemu i tehničkom znanju

Mnoge tvrtke ne razvijaju svoje webove i nemaju interne timove koji razumiju da li je web koji su naručili napravljen u skladu sa standardima pristupačnosti. Dakle, treba ukloniti barijere na tehničkoj strani, poticati web developere da ulože dodatno vrijeme u prilagodbu, a tvrtke dodatno uložiti u razvoj i edukaciju.

Nedostatku jasnog pravnog okvira i njegove provedbu

U SAD-u već duže vremena postoji zakonski okvir za digitalnu pristupačnost, iako i u njihovom slučaju tužbe zbog nepoštivanja pravila nisu rijetkost. EU ima direktivu koja je odnedavno prenesena u nacionalne zakone usmjerene na javni sektor. Uskoro će i tvrtke koje surađuju s javnom upravom trebati imati uvedena rješenja pristupačnosti, a nadamo se da će se to proširiti i na poslovne subjekte. Za sada se prati svjetski priznata WCAG (Website Content Accessibility Guidelines) 2.0, ili 2.1 AA razina smjernica na temelju koje je CARNET i izdao smjernice.

Ulaganju u inkluzivni dizajn i rješenja za pristupačnost

Za sada ne postoji automatski način da se web učini 100 posto pristupačnim. Uvijek je potrebno učiniti određenu količinu ručnog rada. Idealno je tome pristupiti pri planiranju izrade web stranice tako da se bitne stvari mogu odmah implementirati te interno unutar tvrtki paziti kod objavljivanja novog sadržaja da bude u skladu. Primjerice, kod objavljivanja članka dodati adekvatne opise slika. Benefiti ovoga nisu samo bitni za pristupačnost već i za SEO jer Google te elemente provjerava kod rankinga stranica. Za webove koji su već napravljeni, moguće je na stranicu postaviti gotovi softverski dodatak, widget kojim se pokriva bitan dio smjernica. Ili odabrati font koji je čitljiv osobama s disleksijom i teškoćama čitanja, ali i svima drugima. Takav primjer je OmoType font razvijen i dizajniran u Hrvatskoj, a praksa i znanost potvrdili su da olakšava čitanje.  

Kako osigurati da su vaše web stranice pristupačne:

- Uključite standarde od samog razvoja stranice ili se konzultirajte sa stručnjacima, identificirajte greške i napravite prvi korak u promjeni,

- Softverski dodatak je idealan početak, ali nije dovoljan,

- Napravite korak dalje od standarda i postanite inkluzivna tvrtka.

Postanite društveno odgovorni, osnažite raznolikosti i stvorite digitalno društvo u kojem želite živjeti i poslovati.   

Autor: In Portal

Objavljeno: 29.10.2020