Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova donio Zakon o osobnoj asistenciji kojim se broj korisnika usluge osobne asistencije povećava sa sadašnjih oko 4000 na više od 15 tisuća, a povećava se i broj sati s korisnicima te broj pružatelja usluga

 

Za taj zakon glasovalo je 79 zastupnika, samo jedan je bio protiv, a njih 49 bilo je suzdržano.

Prije glasovanja, Marija Selak Raspudić (Most) rekla je da je Udruga paraplegičara i tetraplegičara upozorila da se zakonskim izmjenama krše prava osoba s najtežim stupnjem invaliditeta jer se za one koji ne mogu živjeti sami propisuje da moraju živjeti sami da bi dobili maksimalan broj sati osobnog asistenta.

Također, osobama s invaliditetom koji imaju roditelje njegovatelje uskraćeno je, uz rijetke iznimke, pravo na osobnog asistenta, dodala je.

I Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) ocijenila je da je Zakon o osobnoj asistenciji mogao biti dobar zakon, ali vladajući, smatra, samo iz inata, nisu htjeli slušati oporbu.

- Rješenje od ovog je moglo biti bolje - poručila je.

Navodeći da će pri glasovanju biti suzdržani, Davorko Vidović (Socijaldemokrati) rekao je kako dobivamo zakon kojim se ne rješava ono zbog čega se on donosi.

- Ne rješavamo problem statusa asistenata - rekao je.

Za razliku od oporbe, HDZ-ova Ljubica Lukačić rekla je da je ovim zakonom po prvi puta u Hrvatskoj osobama s invaliditetom omogućeno da usluga osobne asistencije bude pravo, a ne mogućnost. Također, poručila je da je većina udruga osoba s invaliditetom zadovoljna tim zakonom.

Zakonom o osobnoj asistenciji povećat će se i broj roditelja njegovatelja čija djeca će imati pravo na osobnog asistenta, sa sadašnjih 570 na više od 2000.

Raste i cijena rada osobnih asistenata s 54 na 82 kune na sat.

Uslugu osobne asistencije moći će koristiti i studenti, a za provedbu zakona država će godišnje izdvojiti 176,2 milijuna eura.

Vladajući su odbili prijedlog zaključka lijeve oporbe u kojem su tražili da se Vlada obveže da propiše dostojanstvenu plaću i uvjete rada za sve osobne asistente.

Sabor je podrškom vladajućih i oporbe donio i izmjene Zakona o o socijalnoj skrbi za koje je glasovalo 126 zastupnika, a samo dva su bila suzdržana.

Izmjenama Zakona o socijalnoj skrbi se, među ostalim, proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja njegovatelja i njegovatelja. To pravo se, prema prijedlogu, proširuje na osobe s poremećajem autističnog spektra četvrtog stupnja.

Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga, te na životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici, te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja, a status roditelja njegovatelja produžava nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti.

Vladajući su odbili prijedlog Kluba zastupnika Možemo da se obveže vladu da u roku od tri mjeseca osnuje Agenciju zaduženu za podršku i praćenje međudržavnog posvojenja.

 

Izvor: Hina

Objavljeno: 29.06.2023