OKRUGLI STOL SOIH-a Konvencijom i ciljevima održivog razvoja do ostvarivanja prava žena s invaliditetom

Mirjana Janžek iz SOIH-a, ujedno i predsjednica Udruge distrofičara Krapina, ukazala je na problem žena i djevojaka s invaliditetom koje se suočavaju s preprekama za sudjelovanje u zajednici i društvenim prihvaćanjem pa je uvođenje Peer Counsellera – savjetnice na istoj razini, odnosno Peer Counseling-a u borbi protiv nasilja nad ženama s invaliditetom bila nužnost, koja se odlično pokazala u SOIH – Mreži žena s invaliditetom

SOIH, konferencija

 

Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske i SOIH – Mreža žena s invaliditetom održali su u ponedjeljak, 14. prosinca 2020., putem Zoom platforme Okrugli stol na temu 'Konvencijom i ciljevima održivog razvoja do ostvarivanja prava žena s invaliditetom', pod motom 'Ponosne, jake i vidljive!',

Konferencija je održana povodom obilježavanja 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava i završetka Kampanje '16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja'.

Na samom početku uvodnu i pozdravnu riječ prisutnima je uputila predsjednica SOIH-a - Mreže žena s invaliditetom Gordana Jurčević, koja je bila i moderatorica Okruglog stola.

Minutom šutnje odana je počast Mandici Knežević, jednoj od prvih aktivistkinja Mreže, koja je dala veliki doprinos unapređenju kvalitete života osoba s invaliditetom, a koja se nedavno ugasila tiho poput svijeće.

Prisutne je pozdravila i Marinka Bakula-Anđelić, zamjenica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, ističući kako dugi niz godina prati i podržava rad Mreže, koja je postala prepoznatljiva u zajednici. Ujedno je  pozvala sve prisutne da se kao predstavnici saveza i udruga diljem Hrvatske aktivno uključe s prijedlozima i komentarima u izradi nove lokalne, zagrebačke Strategije za izjednačavanje mogućnosti osoba s invaliditetom u idućem razdoblju do 2027. godine.

- Drago mi je da ste prije svega vidljive. Proći će i ovo pa ćemo se vidjeti uživo. Drage moje dame, vi ste jake i vidljive. Ovo vrijeme će pokazati koliko je važno komunicirati. Nadam se da u gradu Zagrebu više neće biti potresa – rekla je Bakula-Anđelić.

Anka Slošnjak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom, naglasila je važnost prijave problema, narušenih prava i nasilja u obitelji u vrijeme pandemije nadležnim institucijama, pogotovo radi sačuvanja dostojanstva življenja.

- Važno je da ova teška vremena okrenemo u duhu pozitivizma. Ovu godinu pamtit ćemo kao godinu promjena u smislu kvalitete života i puno toga je odgođeno. Zato ove blagdane iskoristimo da se okrenemo svojoj unutrašnjosti i svojim obiteljima, da vidimo što sami možemo učiniti, da iskoristimo ovo vrijeme da se što više ojačamo i osnažimo u fizičkom i psihičkom smislu – rekla je Slonjšak.

Ljubica Lukačić, saborska zastupnica, dotakla se nezadovoljstva OSI populacije, zbog nedonošenja Zakona vezanih za osobnu asistenciju, inkluzivni dodatak, socijalnu skrb i ostalih važnih prioriteta vezano za invaliditet. Ujedno, naglasila je kako je vrlo važno donijeti što prije konačnu definiciju invaliditeta.

- Vrlo sam ponosna članica Mreže žena s invaliditetom. Do sada smo funkcionirali na način da zajedno djelujemo, uz konzultacije Mreže i Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske. Nije država jedini krivac što zakoni nisu doneseni. Sigurna sam da će radne skupine kvalitetno donijeti navedene zakone. Tko je osoba s invaliditetom? Tek nakon konačne definicije mogu se donijeti daljnji zakoni o inkluzivnom dodatku i o osobnom asistentu. Neću odustati od toga, sve dok ovaj posao ne privedemo kraju. Ujedno, treba donijeti zakon o jedinstvenom tijelu vještačenja. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, koji vodi Registar osoba s invaliditetom, izdaje potvrde kao dokaz da je osoba s invaliditetom zaista osoba s invaliditom. Međutim, moram naglasiti da je potvrda službeni dokument sukladno Zakonu o upravnom postupku, na koji nema mogućnosti žalbe – rekla je Lukačić.

Nakon pozdravnih govora vrlo uvaženih osoba u svijetu osoba s invaliditetom, uslijedila su predavanja.

Marica Mirić, dopredsjednica SOIH-a i koordinatorica na projektima, upoznala je prisutne s Konvencijom i ciljevima održivog razvoja u sprječavanju nasilja nad ženama s invaliditetom te se posebno osvrnula na ciljeve 3., 5. i 10., koji su važni i vezani za rodnu ravnopravnost i osnaživanje svih žena i djevojaka, jer naglašavaju potrebu da se život osoba s invaliditetom do 2030. godine promijeni.

- Konvencija o pravima osoba s invaliditetom je najvažniji milenijski dokument kojim se garantiraju ljudska prava osoba s invaliditetom. Do kraja ožujka 2021. godine donijet ćemo novu strategiju, ali je nećemo stići procesuirati. Od 17 ciljeva UN-a, koji čine poveznicu sa člancima Konvencije, članak 12. nema direktno spomenute osobe s invaliditetom, kao ni 14. i 15. Da nije 1998. godine pojam osobnog asistenta ušao u nacionalni program, pitanje je kada bi ugledao svjetlo dana. Nažalost, mi još uvijek nemamo nacionalni plan za ravnopravnost spolova – rekla je Mirić.

O 'Kampanji ILO C190' za ratifikaciju ILO Konvencije protiv nasilja i uznemiravanja govorila je Lorena Vovk, pravnica SOIH-a, istaknuvši što je sve nasilje i uznemiravanje u svijetu rada. Također se dotakla rodno utemeljenog nasilja i uznemiravanja na poslu te kako se svi možemo i moramo zaštititi u svom radu. Osvrnula se na Međunarodnu organizaciju rada (MOR), koja je osnovana 1919. godine, a 1946. je postala prva specijalizirana agencija UN-a. To je jedina tripartitna agencija UN-a, koja se sastoji od Međunarodne konferencije rada kao najvišeg tijela gdje je svaka država članica zastupljena sa četiri delegata, od Upravnog tijela koje ima izvršnu funkciju i Međunarodnog ureda rada, kao stalnog sekretarijata u Ženevi. MOR okuplja vlade, poslodavce i radnike iz 187 država članica, a na svoj pedeseti rođendan 1969. godine dobila je Nobelovu nagradu za mir. Međunarodna konferencija rada je na svojem 108. zasjedanju, 21. lipnja 2019., na stogodišnjicu, usvojila Konvenciju protiv nasilja i uznemiravanja te pripadajuću Preporuku broj 206., što su prvi međunarodni standardi o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada te predstavljaju napredne i revolucionarne instrumente koji uzimaju u obzir evoluciju rada i temeljne elemente nasilja i uznemiravanja.

Mirjana Janžek iz SOIH-a, ujedno i predsjednica Udruge distrofičara Krapina, ukazala je na problem žena i djevojaka s invaliditetom, koje se suočavaju s preprekama za sudjelovanje u zajednici i društvenim prihvaćanjem pa je uvođenje Peer Counsellera – savjetnice na istoj razini, odnosno Peer Counseling-a u borbi protiv nasilja nad ženama s invaliditetom bila nužnost, koja se odlično pokazala u SOIH – Mreži žena s invaliditetom.

Rezultate Kampanje '16 dana aktivizma protiv rodno uvjetovanog nasilja', koja se provodi od 25. studenog – Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama do 10. prosinca – Međunarodnog dana ljudskih prava, predstavila je Martina Mokus iz Zajednice saveza osoba s invaliditetom, zahvalivši se svima na potpori i nošenju bijelih vrpci, koje su simbol NE nasilju nad ženama. Posebno se zahvalila angažmanu Ljubice Lukačić u Saboru, budući su 25. studenog ove godine sabornici nosili bijelu vrpcu. Naglasila je da je poseban cilj Kampanje bio potaknuti ratifikaciju Konvencije protiv nasilja i uznemiravanja, 2019. (ILO C 190) od strane Republike Hrvatske, koja predstavlja prvi međunarodni standard o nasilju i uznemiravanju u svijetu rada. Kampanja se u 2020. godini provodila u 15 lokalnih jedinica na području RH: Đakovo, Karlovac, Knin, Koprivnica, Krapina, Križevci, Makarska, Našice, Osijek, Pula, Rijeka, Slatina, Varaždin, Virovitica, Zagreb.

U raspravi su se prisutni najviše osvrnuli na izazove s kojima se suočavaju zbog pandemije izazvane koronavirusom, koja ima veliki učinak na mentalno zdravlje općenito, a posebice na osobe s invaliditetom koje teško doživljavaju aktualnu situaciju zbog prekida svakodnevnih aktivnosti i prakticiranja samoizolacije jer su ranjiva skupina.

Dvosatni Okrugli stol, na kojem je bilo oko 45 sudionika, podržali su Centri znanja za društveni razvoj, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva – uz financijsku podršku te Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Klaudija Klanjčić

 

Autorica: Klaudija Klanjčić

 

Povezane vijesti