LOŠA VEZA Živac koji povezuje želudac i mozak mogao bi biti krivac za Parkinsonovu bolest
U nizu eksperimenata provedenih na miševima, istraživači su pronašli više dokaza koji idu u prilog ulozi veze crijeva i mozga u razvoju Parkinsonove bolesti, dugotrajnog neurodegenerativnog stanja
Od 2003. godine istraživači su uočili povezanost između crijeva i promjena u mozgu ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti. Konkretno, pronašli su nakupine pogrešno savijenih proteina poznatih kao alfa-sinuklein (α-syn) u područjima mozga koja su uključena u rad probavnog sustava. Ovi proteini mogu oštetiti neurone, pa je njihova prisutnost potencijalno zvono za uzbunu za istraživače.
Kako su izvijestili u časopisu Neuron, znanstvenici iz Johns Hopkinsa proučavali su kako ovi alfa-sinukleinski proteini završavaju u mozgu istražujući mogućnost da putuju duž vagusnog živca - veze od želuca i tankog crijeva do mozga.
- Braakova hipoteza pretpostavlja da se α-syn patologija može proširiti stereotipnim načinom od gastrointestinalnog trakta preko vagusnog živca do ventralnog srednjeg mozga, gdje selektivno ubija dopaminske neurone iz substantia nigra pars compacta (regija u srednjem mozgu, op. a.) - pišu istraživači, a prenosi IFLScience.
Da bi testirali ovu hipotezu, znanstvenici su ubrizgali dvjema skupinama miševa pogrešno savijeni alfa-sinuklein, dok je treća skupina bila kontrolna. U jednoj od testnih skupina, istraživači su prekinuli vagus. Zatim su razmotrili raspodjelu tih proteina u miševa u razdoblju od jednog, tri, sedam i konačno deset mjeseci. Miševi s presječenim vagusnim živcem nisu pokazali znakove neurološkog oštećenja zbog nakupljanja alfa-sinukleina. Međutim, kod onih s netaknutim vagusnim živcem vidjeli su dokaze da se alfa-sinuklein širio u mozgu.
- Ovi rezultati daju daljnji dokaz uloge crijeva u Parkinsonovoj bolesti i daju nam model za proučavanje progresije bolesti od samog početka - izjavio je viši autor profesor Ted Dawson u priopćenju.
Tim znanstvenika je također istražio ponašanje svih triju skupina štakora kako bi se utvrdilo da li i oni doživljavaju promjene u ponašanju, a posebno na promjene u aktivnosti izgradnje gnijezda i istraživanja novog okruženja. Takva ponašanja su modeli za motoričku kontrolu i anksioznost.
Otkrili su da su nakon sedam mjeseci miševi s netaknutim vagusnim živcem i ubrizganim alfa-sinukleinom bili značajno gori pri gradnji gnijezda nego i kontrole i miševi koji su imali prekinuti vagusni živac. Slični rezultati vidljivi su i na testovima gdje su miševi stavljeni u novo okruženje.
Istraživanja sugeriraju da se alfa-sinuklein proteini mogu penjati uz vagusni živac. Možda je, ako je put blokiran, moguće spriječiti fizičke i kognitivne simptome Parkinsonove bolesti, ali je potrebno još istraživanja prije donošenja zaključaka. Znanstvenici se nadaju da će istražiti kako se točno proteini kreću preko živca i pronaći neki mehanizam koji će ih zaustaviti.
Damir Fatušić
Objavljeno: 05.07.2019