Neka djeca prerastu autizam, kažu istraživači, ali gubitak dijagnoze ne znači da su ta djeca oslobođena svih popratnih izazova i problema

 

Iako se autizam tradicionalno smatra doživotnim stanjem, dokazi posljednjih godina ukazuju na to da postoje djeca koja se 'oporavljaju'. Nova studija nudi najveći pogled na ono što se događa djeci koja se više ne smatraju oboljelima od nekog od poremećaja iz spektra autizma.

Istraživači su pregledali kliničku evidenciju 569 djece kojoj je dijagnosticiran autizam između 2003. i 2013. godine, kada su djeca bila u prosjeku stara 2,5 godine. Četiri godine kasnije, otkrili su da 38 djece više ne ispunjava dijagnostičke kriterije za autizam. Ipak, sva djeca, osim troje djece koja više ne ispunjavaju kriterije za autizam, imala su i druge dijagnoze i još su trebala određenu razinu terapije i potpore.

- Svakako je ohrabrujuće potvrditi da se podskupina djece s ranom dijagnozom poremećaja iz spektra autizma praćenog kašnjenjima u razvoju zapravo može oporaviti od poremećaja i nastaviti s tipičnim socijalnim i kognitivnim funkcioniranjem - kaže doktorica Lisa Shulman s Medicinskog fakulteta Albert Einstein, koja je vodila studiju objavljenu nedavno u časopisu Journal of Child Neurology.

- Ova djeca se u velikoj mjeri i dalje bore sa svakodnevnim životom. Gotovo svi se još uvijek moraju suočavati s jezičnim poteškoćama i poteškoćama u učenju te različitim emocionalnim problemima i problemima u ponašanju.

Djeca čiji su dokumenti pregledani za studiju su bila dijagnosticirana u programu rane intervencije za djecu s teškoćama u razvoju u Bronxu, a istraživači iz New Yorka rekli su da je velika većina djece sudjelovala u nekoj vrsti usluga kao što su primijenjena analiza ponašanja, govorna terapija ili radna terapija.

Od onih koji su 'prerasli' autizam, 68 posto ih je imalo poteškoće s jezikom ili učenjem, pokazalo je istraživanje. Isto tako, 49 posto je imalo poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje ili slične probleme u ponašanju, oko četvrtine ih je imalo poremećaj raspoloženja, tjeskobu ili opsesivno kompulzivni poremećaj ili selektivni mutizam, a mali postotak je imao psihotični poremećaj.

Shulmanica kaže da rezultati postavljaju nekoliko pitanja, piše Disability Scoop.

- Je li autizam u početku bio prečesto dijagnosticiran? Jesu li neka djeca sposobnija reagirati na intervenciju? Da li specifična intervencija koju dijete dobije doprinosi ishodu? Naše je mišljenje da neka djeca s poremećajem iz spektra autizma reagiraju na intervenciju, dok drugi imaju jedinstvene razvojne putanje koje dovode do poboljšanja - rekla je, ističući da su djeca koja su 'izgubila' autizam na početku imala najmanje teške simptome.

- Poruka iz naše studije je da neka naša djeca nevjerojatno dobro napreduju, ali većina njih ima poteškoće koje zahtijevaju stalno praćenje i terapijsku podršku - rekla je Shulman.

Damir Fatušić

Objavljeno: 29.04.2019